Nakon 12 godina, crkva sv. Krševana posvećana zaštitniku Grada Zadra, otvorena je za organizaciju koncerata koji su se do sad u njoj održavali smo ljeti. Crkva naravno nema grijanja, ali Koncertni ured ju je zamijenio s prostorom sv. Nikole koji je  daleko više neuvjetan bez obzira na akustiku.

Otvaranje crkve sv. Krševana ne znači da su radovi u njoj završeni, doznali smo od Igora Miletića, pročelnika Konzervatorskog odjela koji nas je iscrpno informirao o svemu vezanom za to crkveno zdanje koje je odavno izvan svoje sakralne namjene.

Kako bi se mogla organizirati događanja za širu javnost, Grad Zadar je financirao radove uklanjanja nečistoća na kompletnoj podnici crkve prema ranije utvrđenoj restauratorskoj metodologiji i probnim sondama što je dalo zadovoljavajuće rezultate, istaknuo je Miletić.

On nas je izvjestio o radovima koji su završeni krajem listopada, ali će se nastaviti iduće godine:

"Godine 2017./2018. konzervatorsko restauratorski zahvat bio je prvenstveno usmjeren ka nastavku ranije započetih istraživanju stanja i oštećenja kamene kamene plastike unutrašnjosti crkve sv. Krševana te je zaključno do 15. studenog 2018. Odjel za kamenu plastiku Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba izveo sljedeće radove: U suradnji Prirodoslovnim laboratorijem Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba nastavIjene su analize prisutnosti štetnih vodotopIjivih soli u kamenu kao bi se na taj način mogle odrediti smjernice na izvodenje budućih konzervatorsko - restauratorskih radova ekstrakcije ili stabilizacije istih, odnosno doči do kvalitetnih saznanja o uzrocima i stupnju oštećenja kamene plastike crkve sv. Krševana koji su nastali uslijed međudjelovanja vlage i transmisije spomenutih štetnih soli.

Također su nastavljena povijesno umjetnička i arhivska istraživanja koja su obuhvatila istraživanja relevantne arhivske grade i literature u kojima se nalaze informacije o kamenoj plastici crkve sv. Krševana kao i o ranije provedenim intervencijama, preinakama itd. U suradnji s tvrtkom Vektra d.o.o iz Varaždina obavljena je fotogrametrijska izmjera glavnog i četiriju bočnih oltara u crkvi sv. Krševana korištenjem 3DEYE sustava, izrada 3D modela kao i izrada detaljnih arhitektonskih nacrta postojećeg stanja oltara (tlocrti, presjeci, pogledi). Izrađeni nacrti poslužili su kao podloge tijekom sljedeće faze istraživanja tj. kada je u suradnji s tvrkom Restars, obrt za restauriranje iz Hvara provedeno detaljno bilježenje stanja i oštećenja kamene plastike glavnog i četiriju bočnih oltara u unutrašnjosti crkve odnosno njihovo mapiranje na već pripremljene grafičke podloge.

Isto tako su u dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture RH nabavljeni uzorci specijaliziranih vrsta kamenog materijala (vrste mramora i breče kao npr. Rosso Francia, Calacatta Viola, Calacatta Vagli Rosso Verona itd.), a koji će biti korišteni tijekom budućih konzervatorsko restauratorskih radova na kamenoj plastici glavnog i bočnih oltara.

Saznanja i rezultati dobiveni provodenjem dvogodišnjih istraživanja objedinjeni su u formi elaborata koji sadrži upute i smjernice za izvodenje budućih konzervatorsko - restauratorskih radova na kamenoj plastici glavnog portala i unutrašnjosti crkve sv. Krševana, najavio je pročelnik Konzervatorskog odjela."

Miletić podsjeća i na povijest crkve sv. Krševana koja je najreprezentativniji primjer romaničke arhitekture u Dalmaciji.

"Crkva sv. Krševana i njezin nedovršeni zvonik iz XV/XVI. , koji se nalazi uz sjeverni ugao glavnog pročelja jedini su sačuvani dio nekad prostrane srednjovjekovne benediktinske opatije, koja je podignuta na mjestu rimskog emporija, a prema tradiciji, na toj se lokaciji u 6. st. nalazila crkvica sa samostanom eremita sv. Antuna, umjesto koje je u 10. st. podignuta benediktinska crkva sv. Krševana. Godine 1175. posvetio ju je prvi zadarski nadbiskup Lampridije, koji je bio domaćin papi Aleksandru III. Nasred zapadnog pročelja crkve nalazi se glavni portal s polukružnom lunetom i trokutastim zabatom nad njom.

Plohu južnog bočnog zida raščlanjuje dugi niz slijepih lukova oslonjenih na zavijene pilastre. Posebno vrijedan element arhitekture tvori vanjska galerija na glavnoj apsidi. Unutrašnjost crkve je antičkim stupovima i pilastrima podijeljena na tri lade koja završava s tri polukružne apside. U svetištu se na povišenju u središnjoj apsidi nalazi se barokni oltar iz 1701. godine s bijelim mramornim kipovima četiri zadarskih svetaca zaštitnika (svetim Krševanom, svetim Šimunom, svetom Stošijom i svetim Zoilom). Oltar je nastao je kao ispunjenje zavjeta grada protiv kuge, danog 1632. godine. U periodu od 1672.- 1701 godine izradio ga je mletački altarist Girolamo Garzotti sa sinovima, a kipovi će nešto kasnije, od 1717. do 1728. godine nastati u radionici Alvisaea Tagliapietre.

Uz sjeverni zid crkve nalaze se barokni mramorni oltari Majke Božje s drvenim kipovima Gospe Žalosne i Gospe Lurdske, dok se uz južni zid lade nalaze barokni mramorni oltari sa slikama svetog Zoila i svete Obitelji. U zabatu crkve, iznad glavne apside te u lijevoj bočnoj apsidi nalaze se ostaci romaničkih fresaka. Na sjevernom zidu se takoder vide ostaci romaničkih fresaka s kompozicijom Kristova rođenja te ostacima likova svetaca", napisao je glavni zadarski konzervator.