U sklopu Tvrđave sv. Mihovila na Ugljanu pronađeni su ostaci kapetanove kuće građene vjerojatno oko 1400. godine. Prvi su to rezultati druge kampanje arheoloških istraživanja u srednjovjekovnom kaštelu koji su počeli 3. kolovoza i trebali bi trajati do 3. listopada, pišu Naši škoji.

- Otkrili smo kapetanovu kuću uz južni zid koja se sastojala od dvije prostorije, a u nju su ukopani grudobrani iz Drugoga svjetskog rata, potvrdio je voditelj istraživanja, arheolog Damir Martinov, čija tvrtka Arheolog d.o.o. za naručitelja Općinu Preko provodi istraživanja.

Osim crkve i samostana sv. Mihovila, unutar kaštela postojale su građevine namijenjene vojnoj posadi, a tragove prve kuće kapetana uz južni zid kaštela, nasuprot glavnom ulazu, već je prije uočio zadarski povjesničar umjetnosti Ivo Petricioli i pretpostavio da je riječ o jednokatnici. Međutim, na temelju rupa za grede horizontalne drvene konstrukcije u južnom zidu i kamenih konzola koje su nosile jednostrešan krov može se zaključiti da je riječ o prizemnici visine oko 3,5 metra do strehe krova. Ona se, kako u svom istraživanju „Prostorni razvoj kaštela sv. Mihovila na otoku Ugljanu" navode arheologinje Katja Marasović i Rea Vidović, protezala sve do stubišta kojim se penje na južni zid.

U nastavku se nalazila druga kuća položena uz južni zid, čije postojanje potvrđuju rupe greda horizontalne drvene konstrukcije u tom zidu unutar ruševina građevina koje su tu sagrađene za Drugog svjetskog rata. Tu su se vjerojatno nalazile nastambe za posadu koje se spominju u ugovoru o gradnji iz 1400. godine koje je u arhivu pronašao profesor Petricioli.

-Sada, u ovoj kampanji, sve se želi dovesti na srednjovjekovnu razinu, a uz to pronalazimo i inventar koji se može datirati u vrijeme Drugoga svjetskog rata - metke, ostatke konzerva, sitne metalne predmete, govori arheologinja Sanja Gospodinović, koja uz još troje kolega arheologa i povjesničara umjetnosti te troje studenata arheologinje svaki dan od pet ujutro otkriva novi stari život srednjovjekovnog kaštela.

-Kako bismo bili brži i pomogli arheolozima, općina je angažirala petoricu komunalnih radnika i osigurala bager za odvoz sitnog zemljanog otpada koji koristimo za popravak poljskih putova. Dosad je prevezeno već stotinjak kubika tog otpada, a unutar tvrđave izvađeno je oko 50 kubika kamena koji će se kasnije upotrijebiti u obnovi, navodi načelnik Općine Preko Jure Brižić.

Dok traju radovi, zabranjen je ulaz posjetiteljima, a kasnije će se nalazište zaštititi, zatvorit će se postojeći ulaz u tvrđavu i otvoriti glavna, originalna vrata u kaštel, koja su sada zazidana, sa skelom za prolaz.

- Prošle godine Općina Preko dobila je od Ministarstva kulture 200.000 kuna za arheološka istraživanja Tvrđave sv. Mihovila, a mi smo iz proračuna uložili još svojih 60.000 kuna. Ove godine također smo dobili 200.000 kuna i mi smo iz proračuna izdvojili još toliko. S lanjskim i ovogodišnjim radovima arheološki će biti istraženo oko 200 četvornih metara, a ukupno se, prema nalogu konzervatora, mora istražiti oko 700 kvadrata da bi se sve dovelo na srednjovjekovnu razinu. Za obavljanje tog iznimno zahtjevnog posla ne postoji rok, ali želimo to što prije napraviti i zato se svake godine javljamo na natječaj Ministarstva kulture. Naš je cilj, zbog čega smo već nekoliko puta bili u resornom ministarstvu, dogovoriti financiranje u većem iznosu. Zato ćemo se na jesen ponovno naći s ministricom Ninom Obuljen Koržinek da vidimo u kojoj smo poziciji i može li ministarstvo preuzeti cijelu obvezu financiranja arheološkog dijela tako da možemo napokon započeti s izvedbenim i glavnim projektom obnove tvrđave. Jer, svaka godina arheoloških istraživanja nama je godina manje u turističkom smislu, udaljava nas od ideje da se tvrđava turistički valorizira i cjelovitom obnovom zaštiti od propadanja. Što prije riješimo arheološki dio, znat ćemo gdje smo i moći planirati dalje. Idejno rješenje koje smo naveli moguće je provesti tek kad budemo znali što je ispod razine na kojoj smo sada, otkriva Brižić.

Tvrđava Sv. Mihovila u budućnosti bi trebala postati "Dvorac otočnih priča", interpretacijski centar u kojemu će se prezentirati baština svih zadarskih otoka. Općina Preko planira obnoviti i urediti kaštel i turističku infrastrukturu u sklopu cijelog kompleksa koji će postati nova turistička atrakcija i mjesto kulturnih, edukativnih, tradicijskih, umjetničkih i drugih događanja. Revitalizacija kaštela pridonijet će održivom gospodarskom razvoju otoka Ugljana i Pašmana te Zadarske županije, promociji kulturne baštine, poticanju zapošljavanja, razvoj kulturnog turizma te aktivnog turizma.

Ljeti dnevno oko 300 ljudi posjeti tvrđavu, a prema najavi načelnika Brižića, Općina Preko planira kupiti zemljište u podnožju za parkiralište tako da bi se do tvrđave moglo doći jedino pješice po starome putu.