Dramatizacijom alegorijske satire, jednog od najpoznatijih djela Georga Orwella, "Životinjske farme", Drama plus pretpremijerno izvodi jedan od sto najboljih romana prema mišljenju časopisa Time iz 2005. godine.
U petak, 7. lipnja 2019. u 18:00 i 20:30 sati u Kazalištu lutaka Zadar, bit će pretpremijerna izvedba"Životinjska farma" Georgea Orwella u dramatizaciji i režiji Vinka Radovčića. S premijerom Životinjske farme otvorit će se treće izdanje Kvarta, kako se od ove godine naziva Kvart Art na Voštranici.
Kostimografiju potpisuje Anita Goreta, scenograf i autor video projekcija jest Josip Kresović, savjetnica za scenski pokret Natali Perić, oblikovanje svjetla potpisuje Frane Papić, a oblikovanje tona Mate Petričević. U predstavi igra 27 mladih glumaca , članova udruge Drama plus

Ro su: Luka Barešić, Luka Nešović, Niko Zekanović, Iva Prgić, Tamara Kovačević, Hana Baraba, Ana Marija Palić, Donat Zausnigg, Ana Vidić, Vito Sikirić, Sanda Pinter, Josip Rain, Josip Uglešić, Ema Pestić Berišić, Ivan Vidović, Borna Vitlov, Hana Ružić, Vito Arbanas, Matej Mitraković, Antea Deković, Ivan Šarlija, Ivan Vlatković, Lena Jakšić, Lucija Petrić, Nikola Car, Tereza Milovčević i Tomislav Šango.

Kroz predstavu "Životinjska farma" govorimo o sustavu zatvorenihtotalitarističkih zajednica i o njihovu načinu života, izraženom kroz parabolu farme na kojoj vlast preuzimaju životinje. U trenutku kada je knjiga napisana, reference na događaje u tadašnjem Sovjetskom savezu bile su više nego očite.

U današnje vrijeme redatelj, glumci i stručni suradnici imali su zadatak povezati ovaj opće poznati klasik s današnjim vremenom.
"Životinjska farma" postavljena je kao alegorija negativne transformacije, na početku zamišljena kao pozitivna ideologija nekog određenog društva.
"Životinjska farma" je kroz radnju smještena u životinjski svijet, a govori o karakterističnoj ljudskoj sklonosti zlouporabe moći koja je inherentna svim, manjim ili većim, bolje ili lošije organiziranim ljudskim skupinama - a danas je vidljiva u svim društvenim, političkim strankama, poslovnim kompanijama..., pa sve do onih najmanjih skupina, poput onih tinejdžerskih, kojima se na neki način kroz naš projekt "Lektira na sceni" i obraćamo.

Iz današnje perspektive kulture opsjednute medijima, imidžom i odnosima s
javnošću, kulturom interneta, dramaturški smo razvili lik prasca Squelera, svojevrsnog glasnogovornika politike svinja koji simbolizira proces manipulacije masama. Kroz predstavu gledateljima prikazujemo znakoviti i potpuni nedostatak odgovornosti prema istini od trenutka kada svinje počnu djelovati u vlastitu korist. Činjenice, pa tako i one koje su dio kratke povijesti događaja na životinjskoj farmi, sedam zapovijedi kao njihov osnovni zakon i ustav, nemilosrdno se preoblikuju i mijenjaju onako kako to svinjama odgovara u određenoj situaciji. Istina više nije nepromjenjiva kategorija i povijest postaje nešto što se iz dana u dan modificira. Na taj način pokušat ćemo prikazati način funkcioniranja (ili čak ratovanja) u današnjem svijetu, najavio je autor i voditelj Drame plus.

Nakon prve predstave unutar autorskog projekta "Lektira na sceni", rađene
prema dramskom predlošku Eugenea Ionesca, "Ćelava pjevačica", pa "Careva
novog ruha" Hansa Christiana Andersena te "Šegrta Hlapića" Ivane Brlić
Mažuranić koje je pogledalo preko 6.000 mladih, Drama plus nastavlja s projektom "Lektira na sceni" s ciljem involviranja djece u kazalište,
pritom obrađujući djela koja ulaze u popis obaveznih lektira školskoga
Kurikuluma.

Drama plus aktivno surađuje s nekolicinom srednjih škola s područja i pod
sponzorstvom Grada Zadra, ZadrugArta i Zadarske županije.
"Lektira na sceni" jest autorski projekt kojeg Drama Plus uspješno provodi već treću godinu za redom, a koji je nastao kao odgovor na poražavajuću statistiku nastalu pri istraživanju provedenom od studenoga 2015. do ožujka 2016. godine od strane troje znanstvenika s Odjela za socijologiju Sveučilišta u Zadru - dr.sc. Željka Tonković, dr.sc. Krešimira Krole, dr.sc. Svena Marcelića.

Oni su proveli istraživanje među zadarskim srednjoškolcima, a rezultat istraživanja pokazuje da 63 posto učenika srednjih škola u zadnjih godinu dana nije bilo u kazalištu