Izložba "Arheologija otpora: otkrivanje zbirki kulturne opozicije u socijalističkoj Hrvatskoj" otvorena je danas u Izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru. Izložba kojoj su autori Teodora Shek Brnardić, viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest i Nenad Bukvić, znanstveni suradnik i viši arhivist u Državnom arhivu u Zagrebu predstavlja se Zadru u povodu Festivala povijesti Kliofest 2019.

- Ova je izložba produkt europskog projekta Obzor 2020. koji je započeo 2015. godine. Europska komisija raspisala je ovaj projekt povodom 25 godina pada Berlinskog zida, dok je naziv natječaja bio "Kulturna opozicija u bivšim socijalističkim državama". Pri Hrvatskom institutu za povijest uspjeli smo se pridružiti konzorciju koji je dobio ovaj natječaj, pri čemu smo postali nadležni za zbirke iz Hrvatske i Slovenije. Rezultat istraživanja je mrežni registar u koji je ubačena ukupno 71 zbirka. Istraživali smo kulturu neslaganja u socijalizmu, odnosno različite intenzitete i spektre neslaganja od emigranata, disidenata, vjernika, umjetnika do feministkinja i omladinaca. Osim kulturue otpora istražena je i kultura nadzora: uz različite opozicionare istraženi su i one koji su ih progonili: ideologe, cenzore i udbaše, rekla je Shek Brnadić.

Izložba je svoju "premijeru" imala u listopadu 2018. godine u Zagrebu, a kasnije je izložena i u Državnome arhivu u Osijeku. Već je prošle godine i ravnatelj zadarskog arhiva Ante Gverić iskazao želju da se izložba održi i u Zadru, tim više su autori kroz projektni rad i opis zbirki za registar uključili i određen broj zbirki koji se čuvaju u zadarskom arhivu ili su njihovi stvaratelji.

- Bilo je različitih pogleda na sam projekt i ovu izložbu koja je izazvala poprilično velik interes. Nisu svi komentari bili pozitivni zato što se izložba i ono što se kroz projekt radilo nastojalo ideološki opredijeliti ili "obojati". Mi smo kao znanstvenici primarno htjeli prikazati baštinu i njezin istraživački potencijal, kao i da publika objektivno donese zaključke o tom dijelu hrvatske povijesti, izjavio je Nenad Bukvić.

Od 71 zbirke ukupno je njih pet tematski vezano za Zadar. Jedna od njih je zbirka Aleksandra Stipčevića, koja je nastala intervjuiranjem njegove udovice i pisca Ivana Aralice koji je doprinio novinskim isječcima iz svoje osobne zbirke iz razdoblja poslije Hrvatskog proljeća. Sljedeće su zbirka Mihajla Mihajlova koja se čuva u Americi pri stanfordskom Sveučilištu, zbirka emigranta Nikole Čolaka i zbirka Općinskog komiteta Saveza komunista Hrvatske Zadar gdje su dokumentirane čistke nakon Hrvatskog proljeća, odnosno zapisnici što se događalo s tim ljudima 1972. godine. Osim toga tu je i fotodokumentacija nađena u fondu okružnog javnog tužilaštva u Zadru, a radi se o grafitima na tragu traženja slobode koji su osvanuli u Zadru 70-ih godina.

Ova izložba je bila prva prilika da se izlože partijski dokumenti, gradivo Saveza komunista Hrvatske zahvaljujući promjenom zakonske regulative. Izloženi su bilo kao replike, preslike ili izvorni dokumenti.

Izložbu imate priliku pogledati do 31. svibnja.