Tvorcima prvih poštanskih maraka vjerojatno nije ni na um padalo da će marka jednom postati i nešto više od obične potvrde o plaćenoj poštarini. Države su motive na markama uvijek koristile za nacionalnu i međunarodnu propagandu. Propaganda se definira kao širenje informacija - činjenica, argumenata, glasina, poluistina ili laži radi utjecaja na mišljenje ljudi. Filatelija je dugo bila bezazleno povezana s prijenosom propagande, a pošta je savršen medij za širenje političke poruke ili defetizma. 

Tako je tijekom Drugog svjetskog rata (1944./1945.) Ured za strateške poslove - OSS (špijunska agencija od koje je kasnije nastala CIA) pokrenuo tajnu operaciju pod nazivom "Operacija Cornflakes" (doslovno: kukuruzne pahuljice). Bila je to svojevrsna psihološka operacija koja je širila antinacističke propagande među njemačkim stanovništvom putem poštanskih pošiljaka. Raspačavanjem antinacističkog propagandnog materijala (novina, razglednica, dopisnica, letaka, slika itd.) željelo se potkopati moral njemačkog naroda, a naciste i njihova vođu Adolfa Hitlera prikazati u najgorem mogućem svjetlu. Tobožnja pisma privukla su pažnju, uzbudila, pa i natjerala u bijes nacističku mašineriju, a time, bar jednim dijelom, izvršila zadatak koji im je bio namijenjen. Kako bi operacija bila uspješna krivotvorene su i njemačke poštanske marke. U tiskari OSS -a u i Rimu (kasnije i u Bernu) tiskane su 1944. prve vjerne kopije originalnih njemačkih poštanskih maraka. Dio naklade od 12 reichspfenniga dodatno je redizajniran, i to tako da marke prikazuju Hitlerovu lubanju. Na markama je umjesto "Duetsche Reich" ("Njemačko carstvo") pisalo "Futsches Reicha" ("Propalo carstvo"). Ove marke poznate su i pod nazivom "Hitlerova lubanja" i tiskana su u nakladi od 1 138 500 primjeraka.

Stručnjaci OOS-a su u pisma adresirana metodom slučajnog odabira iz njemačkih telefonskih imenika, stavljali antinacistički propagandni materijal uglavnom na njemačkom jeziku. Izrađene su i vjerne replike njemačkih poštanskih vreća, što je za uspjeh akcije bilo od izuzetne važnosti. Prigodom bombardiranja poštanskih vlakova, saveznički zrakoplovi ispuštali su i lažne poštanske vreće s lažnim pismima. Nesvjesno, u sveopćem kaosu oko raščišćavanja pruge, Nijemci su uz svoje pokupili i lažne poštanske vreće, pa su pisma uredno stizala na označene adrese diljem Njemačke. Svako pismo bilo je frankirano lažnom markom. Marka s Hitlerovom lubanjom stavljana je najčešće unutar pisma. Plakati i marke činili su ostatak priloga. Zahvaljujući pedantnim njemačkim poštarima primatelji su pisma dobivali uvijek u vrijeme jutarnjeg doručka, što je i bio cilj cijele operacije. Bile su to doista "otrovne kukuruzne pahuljice" za doručak. Ukratko, više od 50 000 komada pošte s subverzivnom literaturom prebačeno je u Njemačku. Procjenjuje se da je većina pošte bila uspješno isporučena.

„Operacija kukuruzne pahuljice" bila je strogo čuvana tajna, pa se za krivotvorine saznalo tek nakon smrti američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta. Tada su u njegovim zbirkama pronađene krivotvorene njemačke marke te pismo iz kojeg je vidljivo da ih je primio na dar od direktora OSS-a, američkog generala Williama H. Donovana, poznatog kao "Divlji Bill". Na filatelističkom tržištu ove su marke vrlo tražene. Predsjednik SAD Franklin D. Roosevelt bio je veliki sabirač poštanskih maraka poznat diljem svijeta. Imao je i utjecaj na osmišljavanje svakog američkog izdanja, a filatelija je u njegovo doba postala najpopularniji hobi u SAD. Marke je započeo sabirati kao osmogodišnji dječak u čemu su mu pomagali roditelji koji su se bavili nekretninama i puno putovali. Kad je 1921. obolio od dječje paralize, u potpunosti se posvetio filateliji. Znao je da ga je njegova ljubav za poštanske marke vratila u život. Kamo god je putovao njegove najdraže zbirke putovale su s njime u drvenim sanducima. Umro je 12. travnja 1945. od cerebralnog krvarenja, ni mjesec dana uoči njemačke kapitulacije.

Ova priča samo jedan od mnogobrojnih primjera kako je filatelija bila prilagodljiva u modeliranju i utjecanju na neke povijesne događaje 20. stoljeća.