Nakon restauracije i konzervacije velikog sidra s lokaliteta Gnalić u Pašmanskom kanalu u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju Zadar, sidro se vraća u Zavičajni muzej grada Biograda na Moru! Obnova i konzervacija sidara održana je u radionici MCPA Zadar od 2016. godine. Dovršena je izrada manjeg sidra koje je već izloženo ispred ulaza u Narodni muzej u Zadru, Radovi na manjem sidru su završeni krajem 2017.godine, te je ono već izloženo na platou Narodnog muzeja u Zadru, a danas je i izazov transporta većeg sidra dužine od skoro 5 metara i težine od 1046 kg u domicilni muzej uspješno savladan.

Tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća u blizini otočića Gnalić nedaleko Biograda na Moru otkriven je jedan od najznačajnijih novovjekovnih brodoloma na Mediteranu. Potonuli brod prevozio je raznovrstan teret umjetničkih i obrtničkih proizvoda izrađenih krajem 16. st. u radionicama od Sredozemlja do sjevera Europe. Među mnogobrojnim nalazima pronađena su i dva velika željezna sidra koja su izvađena iz mora i nekonzervirana izložena na otvorenom prostoru. Jedno od njih izloženo je na pročelju zgrade Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, a drugo na platou ispred zgrade Narodnog muzeja u Zadru.

U takvim su uvjetima sidra rapidno propadala, a predstavljala su i opasnost za posjetitelje koji su se po njima penjali i fotografirali. Kako bi se spriječila daljnja degradacija ovog vrijednog kulturnog blaga, bilo je hitno potrebno provesti konzervatorsko-restauratorske radove na oba sidra. Zahvaljujući financijskim sredstvima Ministarstva kulture, pokrenuti su radovi na oba željezna sidra. Sidra su prevezena u radionicu Odjela konzerviranja i restauriranja MCPA gdje je u kontroliranim uvjetima započeo proces konzerviranja i restauriranja. Uz djelatnike MCPA, u radovima na sidrima sudjelovali su i Jean Bernard Memet te Philippe de Vivies, francuski restauratori i stručnjaci na području elektrolitičkih postupaka na metalnim arheološkim predmetima iz institucije A-Corros Expertise.

Najprije se pristupilo preliminarnom čišćenju te je ispitan stupanj degradacije površine sidara. U dvama bazenima su metodom elektrolitičke redukcije uklonjene sve masivnije korozijske naslage s površine sidara s ciljem oslobađanja prostora za električni kontakt sidra s izvorom struje te su sidra položena u izolirane bazene. Kada mjerenje klorida u uzorcima elektrolita više nije bilježilo porast koncentracije, završen je proces elektrolitičke redukcije te su sidra neutralizirana demineraliziranom vodom, izvijestili su iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju.

Nakon završene neutralizacije uslijedilo je rastavljanje bazena i sušenje sidara. Nakon sušenja, pristupilo se mehaničkom čišćenju sidara kombiniranom upotrebom ručnog, električnog i pneumatskog alata. Po završetku mehaničkog čišćenja sidra, uslijedilo je nanošenje inhibitora korozije i odgovarajuće završne zaštite prilagođene prezentaciji sidara u vanjskim uvjetima.