Danas je "Svjetski dan kravate" koji se slavi diljem svijeta. Proglasio ga je Hrvatski sabor 2008. godine na prijedlog ustanove "Academia Cravatica". Od tada se svečano obilježava svake godine 18. listopada. Kravata je naravno dobila svoje mjesto i u filateliji.

Naime, Hrvatska pošta je 1995. godine izdala tri prigodne poštanske marke na temu "Kravata - Croata", različitih nominalnih vrijednosti. Na prvoj marki prikazan je rubac, koji su hrvatski konjanici 1630. godine na poseban način vezivali oko vrata; duga prikazuje kravatu engleskog dandiya iz 1810. godine (najveći dandy svih vremena u Engleskoj je bio George Beau Brummell. Prema njegovu biografu, kravata je bila njegov najveći trijumf. Bio je to čist nabor vratnog šala koji je odmah izazvao zavist sljedbenika. Brummell je shvatio da će njegov ukras oko vrata, ako je lagano uškrobljen, biti ne samo puno podatniji, nego će željeni nabori biti uvijek u željenom položaju. Brummellov biograf Carlo Franzero piše: "Uspjeh kravate u Londonu bio je silan. Kada se Brummell prvi put pojavio s uškrobljenim vratnim šalom izazvao je senzaciju. O ničemu drugo tih se dana nije govorilo u mondenim krugovima"). Tako je kravata, nekad zaštitni vratni šal hrvatskih konjanika, postala sastavni dio odjeće engleskih dandya. Treća marka prikazuje kravatu današnjeg poslovnog čovjeka. Ove maštovito dizajnirane poštanske marke tiskane su pojedinačno, ali i zajedno u bloku, a njihov dizajn potpisuje zagrebački akademski slikar Lovro Artuković.

Nakon puštanja u promet marke su izazvale veliko zanimanje ne samo filatelista već i šire javnosti u svijetu. Zanimljiv je slučaj iz daleka Tajvana kada se novinar uglednog tajvanskog modnog časopisa C`est moi (To sam ja), Pauline Yu, pišući o kravati kao o odjevnom predmetu, obratio Hrvatskoj pošti za pomoć. Saznavši na internetu da je Hrvatska pošta izdala poštanske marke u bloku s tri različite kravate zamolio je da mu se pošalje kvalitetan digitalni scan dotičnog bloka radi objave u časopisu. Kako mu je uz sliku poštanske marke u prilogu poslana i slika pulske arene s kravatom oko zidina, rezultat svega toga bio je opširni članak u njihovom luksuznom modnom časopisu. Lijep je to primjer, ali i potvrda velikog značaja filatelije u promociji naše zemlje. A i kravata, kao hrvatski doprinos općoj povijesti odijevanja i mode, prikazana na internetu, još jednom je promovirala našu zemlju.

Kravata je morala prijeći dug put kako bi dobila oblik koji danas poznajemo. Razvijala se od gotovo uporabne faze rupca, preko ukrasnih traka raznih oblika i veličina do krutih i visokih ovratnika, a zatim je u 20. stoljeću poprimila oblik leptirke te danas najčešće dugačke trakaste kravate vezane pod vratom u čvor. Kravata je znak dobra ili lošeg ukusa muškaraca, ali u jednom razdoblju i simbol emancipacije žene. Danas se kravata izrađuje svugdje u svijetu, bilo kao industrijski bilo kao manufakturni proizvod. I u Hrvatsko postoji nekoliko vrhunskih proizvođača kravata.

Kada diljem zemaljske kugle stotine milijuna ljudi svakog dana zaveže oko vrata kravatu, što preostaje nama Hrvatima nego da ih ponosno pitamo: Jeste li znali da kravata potječe od Hrvata?