Nakon prijepodnevnog ozračja rock-koncerta tijekom posjeta norveške spisateljske zvijezde Joa Nesbøa, i poslijepodnevne promocije knjiga na Mediteranskom festivalu knjige pokazale su da je u Splitu i Dalmaciji čitanje u strelovitom porastu. Na razgovoru s Kristijanom Novakom, primjerice, okupilo se stotinjak ljudi, a Kristian je duže od pola sata potpisivao knjige.

Prva je na redu bila promocija romana „Calypso" međunarodno etabliranog crnogorskog pisca Ognjena Spahića, koji svibanj provodi na rezidencijalnom boravku u Splitu. Taj roman, premijerno objavljen u Hrvatskoj, najkompleksnije je djelo ovog domaćoj publici već dobro poznatog autora; to je zgusnuta, majstorski ispisana obiteljska saga o amblemskom junaku posttranzicije i tragediji njegove obitelji zapetljanoj u neraskidivom spoju prošlosti i sadašnjosti.

Potom je predstavljena publicistička knjiga „Schiavoni. Umjetnici, nacija, ideologija" splitske znanstvenice Ivane Prijatelj Pavičić. Autorica opisuje umjetnički izraz koji je za jedne bio znak „barbarstva", za druge znak „nacionalnog karaktera". Neki su ih vidjeli kao pronositelje slavenskoga duha, drugi kao djecu antike, treći su se koristili njima za promoviranje svojih političkih ideja. Uzbudljiva je to povijest recepcije umjetnika - Schiavona, kroz koju se ispisuje i šira priča o našim identitetima i imaginacijama te odnosu između djela i konteksta, umjetnosti i društva.

Kristian Novak progovorio je o temama koje se provlače kroz oba njegova posljednja romana - „Črna mati zemla" i „Ciganin, ali najljepši" - o mitskom Međimurju i demitologizaciji istog, o odnosu kolektiva i pojedinca i njihovim identitetima, o šokovima i točkama pucanja u kojima se najbolje razotkriva ljudska priroda, o čudovištima u nama i drugima, o kompleksnosti romskog pitanja.... Kazališne adaptacije njegovi romana su višestruko nagrađene na ovogodišnjem festivalu Marulićevi dani, za što je autor također dobio veliki aplauz.

Splitski pisac i novinar Damir Pilić predstavio je netom objavljen roman „Kao da je sve normalno", u kojem prepleće fakciju i fikciju, progovara o Duhu Bosne i Hercegovine i njegovu proturječju, o ratnim traumama i priviđenjima, o nasilju i navijačkim skupinama, o fašizmima danas, o klupku minulih ratova koje se polako razmotava, dok se slika zla širi na cijeli kontinent i kroz vrijeme seže sve do naših dana.

Američki pjesnik, neovisni nakladnik i prevoditelj Charles Potts, važno ime američke independent književne scene, koji je objavljivao i Charlesa Bukowskog, predstavio se splitskoj publici. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća bio je aktivan sudionik književno-političkih previranja na Sveučilištu Berkley, godinama je vodio nezavisnu knjižaru i nakladničku kuću, objavljivao književni časopis i surađivao s mnogim važnim spisateljskim imenima SAD-a. Danas je kauboj i uzgajivač konja Appaloosa, ali i dalje piše pjesme.

Poslijepodne su na rasporedu bile i tri panel-diskusije.
O klimatskim promjenama i pitanju je li Jadran spreman za njih raspravljali su predstavnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Dotaknuli su se raznih aspekata promjene klime i reperkusija za život u Jadranskom moru te otvorili niz tema povezanih s posljedicama koje će priobalni gradovi na Jadranu imati zbog podizanja mora i promjene saliniteta te kako će to utjecati na život ljudi, gospodarstvo i živi svijet.

U sklopu programske cjeline o Hercegovini održala se rasprava na temu „Hercegovina. Nova Paradigma", uz sudjelovanje Ive Lučića, Ivana Vukoje, predstavnika poduzetništva, i moderaciju Slavka Kozine. Bilo je riječi o potencijalima i budućnosti Hercegovine kroz visoko obrazovanje, kulturu i umjetnost, ekonomiju i turizam, gastronomiju i enologiju te političku kulturu. Posjetitelji su imali priliku kušati vrsna hercegovačka vina.

O Dalmaciji kao kulisi polemizirali su Marko Njegić, Vlado Ercegović i Boris Poljak uz moderaciju Emira Imamovića Pirkea. U zadnjih desetak godina rentanje prostora i filmskih radnika najbrže je rastuća industrija u Dalmaciji. Krajolik i zanat iznajmljuju se globalnoj filmskoj industriji. Spomenuti su brojčani podaci o stranoj filmskoj produkciji u Dalmaciji i zaradi koja iz nje proizlazi, ali je i postavljeno pitanje posljedica, jer se na ovim prostorima od proizvođača sadržaja pretvaramo u iznajmljivače.

Za dječje programe i dalje vlada izniman interes i sve se radionice davno su popunjene.

Dan je završio off-program u Cukarinu Gripe, gdje je svoj prvi samostalni nastup pred splitskom publikom imala omiljena sudionica Pričigina, spisateljica i pripovjedačica Tanja Mravak. Ispričala je dvije „starije" priče kojima je oduševljavala pričiginsku publiku - priču o koruptivnim metodama svoje majke i priču o crncu Obami i njegovu boravku u Sinju - i dogodovštinu o svojoj neuspjeloj pjevačkoj karijeri. Prepričala je i naslovnu priču iz svoje zbirke „Naša žena", što je zahtijevalo poseban trud i usredotočenost. No Tanja je još jednom dokazala zašto je klasa za sebe koja može očekivati poziv svake relevantne kazališne scene.

Program „MFK na putu" nastavio se posjetom nakladničke kuće Mitopeja Zadru.

MFK poziva sve ljubitelje knjige da prate bogat i raznolik program i tijekom vikenda, kada je na programu velik broj promocija, panel diskusija i radionica.

Sve pojedinosti o MFK-u i njegovu programu dostupne su na mrežnoj stranici www.mfk.hr, a objavljuju se i na Facebook stranici Festivala https://www.facebook.com/mfksplit/.

Mediteranski festival knjige organizira Zajednica nakladnika i knjižara HGK, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Grada Splita te uz potporu brojnih partnera, kao što su Turistička zajednica Grada Splita, Hotel Zagreb - Split, Cukarin Gripe, Javna ustanova Športski objekti, Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, Europlakat, Mandis, Elite, Hrvatska pošta, INA, CineStar, Barcaffè, CedevitaGo i Kala.