Izložbom "Kurnatski vremeplov" u Muzeju grada Šibenika predstavljena su arheološka istraživanja koja Sveučilište u Zadru, u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Šibeniku i Zavodom za geomatiku Geodetskog fakulteta u Zagrebu, provodi posljednjih desetak godina na lokacijama Tureta i Tarac u Nacionalnom parku Kornati, piše Šibenik In. O povijesnim nalazima na atraktivan način svjedoči multimedijalni postav priznatog šibenskog dizajnera Ante Filipovića Grčića koji prikazuje fotografije, karte i nalaze s Kornata.

Bizantska utvrda Tureta sagrađena je u šestom stoljeću, a napuštenoj u srednjem vijeku. Građena je u doba Justinijana, kad je iznova uspostavljen plovni put ovim dijelom Jadrana. Kako nije bila u fuknciji u dosta je lošem stanju. Pred crkvom Gospe od Tarca arheolozi su pronašli materijale iz 7. stoljeća prije Krista, a o tome, kaže, nisu ni sanjali. Naišli su i na bogate slojeve koji su nekada pripadali rimskoj villi i puno tragova te ville koji svjedoče o burnom životu tog doba, ali i o skromnijem životu u srednjem vijeku kao i "obnovljenu situaciju" u 14 . ili 15. stoljeću.

- Nešto od toga se vidjelo na terenu, a nešto je bilo skriveno. Vjerujem da ima još puno toga za otkriti i da ćemo naš mozaik o Kornatskoj prošlosti osnažiti novim kockicama - kazala je Irena Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru.

Prorektor za strategiju razvoja i izdavaštvo Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić naglasio je kako vrlo rado dolazi u Šibenik, ali da su najbolje mjesto susreta Zadra i Šibenika uvijek bili Kornati.

- Te otoke možemo smatrati sastavnim dijelom naše dijamantne otočne ogrlice koja ukrašava pročelja naše obale i cijele Hrvatske. U tom smislu, otoci imaju pravo tražiti posebnu skrb. Na Kornatima imamo čudesan susret čovjeka i prirode te mora i mediteranske vegetacije. Čovjek je tu ostvarivao osnovnu ljudsku egzistenciju, ali i samoga sebe - kazao je prorektor Faričić.