Predavanje “Prekarnost elite ili elitni prekarijat: nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj” u sklopu ciklusa Javne sociologije koji organizira Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru održat će se u četvrtak u 18 sati u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar.
Predavačice i predavač: Valerija Barada (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru), Jaka Primorac (Institut za razvoj i međunarodne odnose – IRMO, Zagreb), Edgar Buršić (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)
Pojedinci koji su profesionalno angažirani u organizacijama civilnog društva u području suvremene kulture i umjetnosti u Hrvatskoj nalaze se u složenoj društvenoj i radnoj poziciji. Na strukturnoj razini oni sačinjavaju elitni dio hrvatskog tržišta rada, kao i cijeloga društva, dok se na individualnoj razini suočavaju s prekarnošću. Rezultati istraživanja na kojemu se temelji ovo predavanje pokazuju da ovi članovi kulturne i „kreativne klase” još uvijek predstavljaju manji dio hrvatskoga društva budući da, kao i njihovi roditelji, imaju visokoškolsko obrazovanje. Uz to, roditelji im mahom rade u tercijarnom sektoru, unutar kojega su ovi kreativci pronašli mogućnost za vlastito zapošljavanje i rad, te stabilne prihode. Međutim, na individualnoj im je razini svakodnevica obilježena potpuno spojenim radnim i slobodnim vremenom te trajnom uključenošću materijalnu i simboličku proizvodnju i reprodukciju. Premda imaju relativno stabilne prihode, oni su manji nego u jednako obrazovanih zaposlenih u drugim zanimanjima. Svoje prihode priskrbljuju iz više izvora, što iziskuje stalnu financijsku i pravnu prilagodbu. Nisu kreditno sposobni, a često nisu u bračnim zajednicama i nemaju djece. Moraju kontinuirano raditi na više poslova i više uglavnom administrativnih zadataka, zbog čega su prisiljeni zanemarivati svoju umjetničku i kulturnu produkciju. Ovi se pojedinci nalaze u „željeznom kavezu prekarnosti”, jer stalno rade kako bi si omogućili da uopće nastave stvarati.
Ovo se javno predavanje temelji na istraživanju provedenom 2014. i 2015. godine. Istraživanje je inicirala i financirala Zaklada „Kultura nova”, a sastojalo se od dva on-line upitnika i 22 polustrukturirana intervjua s voditeljima/cama najdugotrajnijih civilnih organizacija u području suvremene umjetnosti i kulture u Hrvatskoj. Prvim upitnikom su prikupljeni podaci o institucionalnim uvjetima rada u organizacijama civilnog društva u području suvremene kulture i umjetnosti, dok su drugim upitnikom prikupljeni podaci o osobnim radnim uvjetima zaposlenika u tim organizacijama. U analizi su korišteni i podaci iz baze prijavitelja na projekte Zaklade „Kultura nova”.