Međunarodni centar za podvodnu arheologiju koji se nalazi u našem gradu, sutra u Noći muzeja, otvara izložbu zanimljivih nalaza kao svojevrsnu prezentaciju rezultata dosadašnjih podvodnih arheoloških istraživanja, pod nazivom „Hrvatska podvodna baština”. Izložba će biti otvorena u novoobnovljenoj zgradi samostanskog kompleksa Sv. Nikole na vrhu zadarskog poluotoka, u blizini sv. Frane i zgrade Županije.
Tom smo prigodom porazgovarali s Rokom Surićem koji nam je približio kako izgleda rad podvodnih arheologa, koje su sve lokacije dosad istraživali i što su pronašli…
Koliko dugo postoji Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru i koja mu je osnovna svrha?
Centar je osnovan 2007., a samostalno djeluje od 2009. godine. Prvotno smo bili u sastavu Hrvatskog restauratorskog zavoda. Osnovna svrha je zaštita i promocija podvodne kulturne baštine na osnovi UNESCO-ve konvencije na međunarodnoj razini. Mi smo jedini centar te vrste u Hrvatskoj, a zapravo i jedini u svijetu UNESCO-v centar druge kategorije koji se bavi podvodnom arheologijom.
U javnosti se uvijek puno priča o bogatstvu hrvatske kulturne baštine i pritom se dakako misli na baštini na tlu. O podvodnoj baštini s druge strane ne znamo baš tako puno…
Možemo reći da je prezentacija podvodne baštine podcijenjena. Iako svi znamo za brojne vrhunske nalaze kao što je Apoksiomen ili Gnalić, njima se nije posvetila veća pozornost. Mi ćemo to nastojati ispraviti kroz prezentaciju u Centru, koja bi ubuduće trebala biti u muzeju u sklopu samostana sv. Nikole. Nedavno smo obnovili galeriju u kojoj ćemo otvoriti izložbu u Noći muzeja, no zasad to još uvijek nije muzej u punom smislu te riječi. Galerija se nalazi u zgradi pored crkve Sv. Nikole jer sama crkva još nije obnovljena.
Izložba „Hrvatska podvodna baština” kojom ćete predstaviti svoj rad posjetiteljima u Noći muzeja zapravo će biti sjajna prilika da Zadrani doznaju nešto više o vama i podvodnom blagu…
Naravno. Javnosti ćemo prezentirati rezultate dosadašnjih podvodnih arheoloških istraživanja. Radi se o stvarno zanimljivim nalazima, od prapovijesti i antike i srednjeg vijeka pa sve do modernih nalaza kao što je podvodna mina iz II. Svjetskog rata. Ti su nalazi prikupljani s istraživanja od Dubrovnika preko šibenskog i zadarskog podmorja i Istre pa sve do Osijeka, gdje je istraživano jedno od svjetskih čuda svog vremena, tzv. osmo svjetsko čudo. Riječ je o velikom osječkom mostu poznatijem kao Sulejmanov most, kojeg je istraživao tim iz Centra u Zadru.
Vaš tim podvodnih arheologa redovno provodi istraživanja. Prošlo ste ljeto imali prilike ugostiti kolege iz drugih europskih centara, a nedavno ste bili i u Danskoj…
Na poticaj danske kraljice sklopljen je ugovor između hrvatske i danske agencije za kulturu kojim je uspostavljena suradnja naših stručnjaka i danskih stručnjaka ne samo na polju podvodne arheologije već i na polju restauracije i konzervacije. U Danskoj smo stekli brojna iskustva i upoznali kolege, a sad ćemo to znanje uklopiti u naš svakodnevni rad. Kolege iz Danske će u rujnu doći u Zadar pa ćemo skupa vršiti neka istraživanja u okolici Zadra.
Kad pričamo o podvodnim istraživanjima našeg podmorja, gdje ste ih dosad provodili?
Bili smo, ako obuhvatimo cijelu Hrvatsku i šire, u Dubrovniku, vršili smo površinski pregled podmorja šibensko-kninske županije kao i podmorje zadarske županije, gdje smo prošli sve općine i otoke. Arheološka istraživanja vršili smo u podmorju otočića Babuljaš i Janice u Pakoštanima i onda dalje prema sjeveru. Često smo u Istri, bili smo u Osijeku, a pomogli smo i slovenskim kolegama da izvade jedan drveni monoksil iz rijeke Ljubljanice.
Jednom kad se tim uputi u istraživanje, koliko ostaje na lokalitetu?
Neke naše kampanje, u prosjeku, traju dva tjedna. Obično se radi u proljeće i jesen. Ljeto izbjegavamo zbog gužve na površini mora, a i smještaj je teško naći
Da biste se bavili ovim poslom, prije svega morate biti vrhunski arheolozi, a onda pored toga i znati roniti. Koliko je trajala edukacija?
Svaki od podvodnih arheologa mora proći tečaj ronjenja. Postoje razne asocijacije s kojima se stekne osnovni stupanj ronjenja, s kojim se može krenuti u neka plića istraživanja. Kako obuka odmiče, postajemo sposobni ići i dublje. Nismo svi na istoj razini, ali većina nas je na srednjoj razini, što je sasvim dovoljno za vrstu naših istraživanja. Pojedinačni zaroni traju oko sat vremena zbog toga što su to sve plitki lokaliteti. Po potrebi možemo i dulje ostati. Što se dubina povećava to se i vremenski interval ostajanja na dnu smanjuje.
Iz kojeg vremena najčešće variraju nalazi?
Uglavnom su iz antike, odnosno perioda rimskog carstva. No, ima i dosta prapovijesnih nalaza kao i onih srednjevjekovnih i novovjekovnih.
Osim same prezentacije ono bitnije što ističete vezano uz izložbu „Hrvatska podvodna baština” je zapravo osvijestiti koliki je potencijal hrvatskih potopljenih nalazišta…
Rekao bih da su dosad svi uzimali podvodnu baštinu zdravo za gotovo. Da se na vrijeme posvetila pažnja, kakvu podvodno blago zaslužuje, možda bi i prije 50 ili 60 godina imali savršeno očuvane lokalitete. Ovako su oni danas, nažalost, gotovo u potpunosti devastirani. Moramo se poprilično potruditi da uopće otkrijemo lokalitete, a onda ih i prezentiramo javnosti.
Na izložbi, koju spremate sutra u Noći muzeja, posjetitelji će moći vidjeti priličan broj zanimljivih nalaza. Što se vas posebno dojmilo?
Siguran sam da će svatko pronaći nešto zanimljivo. Spomenuo sam minu iz II. Svjetskog rata, ali tu je pregršt drugih zanimljivih nalaza. Meni je posebno upečatljiv jedan turski nožić predivno ukrašen, sa Sulejmanovog mosta.
U koliko sati se otvara izložba i do kad ćemo je moći razgledati?
Izložba se otvara sutra u 18 sati i traje do 1 sat iza ponoći. Nakon Noći muzeja, posjetitelji će ju moći vidjeti svakodnevno. Ukoliko dođete do Centra mi ćemo otvoriti galeriju i pokazati vam izložbu jer galerija neće biti cijelo vrijeme otvorena. Planiramo je otvoriti na ljeto kako bi ju i turisti mogli razgledati.