ZADAR - Najdugovječniji i najznačajniji zadarski muzej, Arheološki muzej jučer je obilježio 183 godine svog postojanja uz respektabilnu brojku od 89 100 posjetitelja u ovoj godini. Oni su do jučerašnjeg dana, kada je najmanje 200 posjetitelja prošlo kroz muzej i crkvu sv. Donata, obišli još i arheološku zbirku u Ninu. 

Na rođendan jedinog državnog muzeja u Zadru priređeno je predstavljanje kataloga Zlato i Srebro srednjeg vijeka, izložbe koju je prije točno godinu dana postavio dr. Radomir Jurić. Izuzetne primjerke nakita, pronađenog u nalazištima na zadarskom području, vidjelo je 19 216 posjetitelja Arheološkog muzeja. Od danas ćete ih moći trajno gledati u katalogu koji je, pohvalio se autor, od korica do korica zadarski proizvod. Bogato opremljen i preveden na engleski jezik, katalog će turistima poslužiti da otkriju zadarsko zlato i srebro. Na žalost, oni neće vidjeti, a niti još uvijek znaju za značaj gradskih vrata. Ulaz u Grad još od antike, gotovo je pocrnjeli kamen ispod orošenog stakla na Trgu Petra Zoranića. A još uvijek nigdje natpisa što su to Zadrani sačuvali i otkrili za buduće generacije. 

Blago u smeću, naziv je jednog dijela nalaza kojeg je tim arheologa dr. Jakov Vučić i Hrvoje Manenica otkrio na izložbi koja je sinoć otvorena pod nazivom "Kod gradskih vrata kroz stoljeća". - Htjeli smo pokazati kako je Arheološki muzej bio prisutan u svim istraživanjima kroz svoju 183 godina dugu povijest, kazao je ravnatelj Vučić. On je bio voditelj istraživanja 2011. godine, koje je dijelom obradio njegov kolega Hrvoje Manenica.

Kako je nađeni sarkofag iz vremena biskupa Donata izbio u prvi plan, tako su drugi vrijedni nalazi kasne antike, ali i srednjeg vijeka na prostoru popločene Poljane Šime Budinića, javnosti ostali nepoznati. To se prvenstveno odnosi na grobove iz vremena kasne antike, poput amfore u kojoj su nađeni ostaci većeg broja novorođenčadi. Uz sadašnju crkvu sv. Šime, koja je u to doba bila crkva sv. Stjepana, formirano je groblje. Arheolozi su detektirali i ostatke antičkih taberna. Na dubini od 2 metra nađena je sazidana jama koja je služila kao „frižider". Iz svih tih jama, slojeva današnjeg grada nađeni su ostaci uporabnih predmeta, novca, stakla, keramike, nakita, iz čega se iščitavaju tragovi odavno nestalog života Zadra.