ZADAR – Biblija Arbanasa, tako je Krsto Perović opisao prijevod knjige prof. Tullia Erbera „Albanska kolonija Arbanasa kod Zadra” na jučerašnjem predstavljanju održanom u samostanu sestara Franjevki u Arbanasima. Knjiga je to koju je autor napisao 1883. godine, tijekom godina ostao je jedan jedini primjerak na talijanskom na prašnjavim policama Državnog arhiva u Zadru. Svoju Renesansu doživljava u posljednjih deset godina. Zahvaljujući entuzijazmu, trudu i donacijama nekoliko Arbanasa prolazi put od anonimnosti kojom su je obavili mjesto čuvanja i jezik do prijevoda na hrvatski jezik i javnog predstavljanja.
Jedan od urednika knjige, prof. dr. sc. Serđo Dokoza, zna je i prije za njeno postojanje. Drugi urednik, Bernard Kotlar, kad ju je vidio prvi puta postavio je sebi za misiju da je učini dostupnom svima – njen izlazak iz državnog arhiva i prijevod na hrvatski jezik. U tome cilju veliku ulogu su odigrala braća Krste i Tomislav Perović koji su u vlastitoj naknadi izdali knjigu. S talijanskog su je prevele Ljerka Šimunković i Branka Hrboka, a korekturu je napravila Suzana Martinović.
– Dugo se bavim poviješću Arbanasa, ali za ovu knjigu nisam znao kao ni devedeset posto drugih Arbanasa. Prvi put sam čuo za nju prije deset godina od našeg akademika Aleksandra Stipčevića. Stjecajem okolnosti do mene je došla jedna njena kopija, od jednog našeg arbanaškog iseljenika u Australiju. Njen jedan i jedini primjerak danas postoji u Državnom arhivu u Zadru. Uz pomoć Serđa Dokoze pronašli smo knjigu u Arhivu. On je prije znao za nju. Ja kad sam je vidio obuzeo me čudan osjećaj, odmah sam sebi rekao da bi to bilo ono pravo kada bi se prevelo na hrvatski, kaže Kotlar.
Sama knjiga govori o zbjegu Albanaca pred najezdom Osmanlija, zbjegu prvenstveno potaknutom zbog njihove želje da ostanu odani Katoličkoj vjeri. Svoje utočište našli su u Mletačkoj republici u današnjim Arbanasima. Autor Ebera je posebnu pozornost posvetio životu Arbanasa u novoj domovini.
– Tulio Erber je svoje radove pisao na temelju do tada nepoznate arhivske građe pa oni imaju posebnu važnost. Njegova knjiga mogla bi se nazvati početnicom za Arbanase, kaže Serđo Dokoza te dodaje:
– Iznio je podatke o broju stanovnika u Arbanasima i u Zemuniku, te porast stanovništva u prvih stotinjak godina, a zatim i ostale podatke o stanju obitelji i njihovih posjeda. Potrudio se i oko arbanaškog govora kojemu je poklonio jedno poglavlje. Posebno je poglavlje posvećeno tradiciji Arbanasa gdje je autor nastojao zabilježiti sve one posebnosti u njihovim običajima prilikom značajnijih događaja u životu mjesta, vjenčanja, smrti, pobratimstva, krvne osvete.
Knjiga je sada konačno dostupna svima i spremna da ispuni svoju misiju, da je listaju, čitaju i s njenih listova upijaju nova znanja. Koliko je ona značajna bila Arbanasima svjedoči priča da je Bernard Kotlar kopiju dobio od iseljenika iz Australije. Ljudi su se selili iz rodnog kraja i nosili sa sobom knjigu kao poveznicu na svoje pretke.