Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Odjel za povijest te Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru organiziraju znanstveni skup na temu “Sjeverna Dalmacija, južna Lika i Krbava u Domovinskom ratu – uzroci i posljedice”. Skup će se održati u petak na Sveučilištu u Zadru.
O ciljevima ovog skupa dr. sc. Zlatko Begonja, ravnatelj Akademijina zadarskog Zavoda za povijesne znanosti i vrstan poznavatelj povijesti dvadesetog stoljeća, osobito totalitarnog nasljeđa na našim područjima, kaže:
– Republika Hrvatska trenutno proživljava veoma složene trenutke svojega mirnodopskog razvoja. Uz objektivno postojeće, ali jednako tako i nametnute gospodarske, kulturne, medijske, političke i mnoge druge društvene poremećaje, Hrvatska je u proteklih jedanaest godina intenzivno izložena ciljanim pokušajima izvrgavanja činjenica koje se odnose na događaje iz razdoblja trajanja obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata 1991. – 1995. godine.
Nesposobnost, infantilnost i nerazumijevanje, glavne su značajke zagovornika izjednačavanja odgovornosti, odnosno uspostave raspodijele krivice u vezi s ratnim nedaćama i razaranjima u Hrvatskoj tijekom promatranog razdoblja. Upravo iz tog razloga organizatori ovoga znanstvenog skupa smatraju kako glavni cilj mora biti upravljen isključivo prema rasvjetljavanju činjenica, posebice onih koje se odnose na određeno područje, temeljenih na izvornoj građi i dokumentima, čime se primarno teži konačnoj afirmaciji istine o velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku i tako počinjenog teškog zločina protiv mira. Stoga držimo da bi takve spoznaje u hrvatskom društvu trebale biti presudne za stvaranje vrijednosnih sudova formiranih na tim načelima. To su zasigurno ključni preduvjeti koji vode prema mogućnostima objektivnijeg razumijevanja događaja, pa shodno tome i takvoj uspostavi cjelokupnih društvenih odnosa.
Profesor Begonja nadalje ističe kako bi ne uvažavanjem i odbacivanjem naravi stvari, zavladale ključne pretpostavke za nastanak nesigurne budućnosti, bez obzira kako i što o tome zborili razni opsjenari, politikanti, ili pak oni koji se pod izlikom navodne pomirbe zalažu za selektivno promatranje prošlosti.
– Ovaj znanstveni skup ima osnovnu nakanu razložiti problematiku koja seže u razdoblje izvorišta politike velikosrpskih hegemonističkih ciljeva, odnosno na tim principima nastaloj agresiji na hrvatski narod i njegove teritorije. Pored toga, bit je ukazati na političke, vojne i civilizacijske hrvatsko-srpske razlike koje su imale presudni utjecaj na slijed takvih događaja. Potom skrenuti pozornost na sve oblike priprema za vojnu agresiju na Republiku Hrvatsku, koju su zajednički proveli dio Srba iz Hrvatske uz izdašnu političku i materijalnu pomoć Republike Srbije i ostataka tadašnje JNA. U tom sklopu posebna pozornost biti će upravljena prema praktično započetom pokušaju realizacije velikosrpskih planova, što je u takvim okolnostima podrazumijevalo formiranje srpskih paravojnih jedinica u Hrvatskoj i uspostavu tzv. Republike Srpske Krajine i svih njenih tijela. Jednako tako razmatrat će se geostrateški, geografski, demografski, kao i etnografski aspekti, odnosno njihovi utjecaji prepoznatljivi kroz nastale posljedice. Na koncu dat će se i pregled uloge i pozicije konfesija u ratnim okolnostima, obrazlaže nam dijelove problematike koje će znanstvenici obraditi profesor Begonja i nastavlja:
– Zamišljeni znanstveni skup bavit će se širokim spektrom tema kojima će pokušati na temelju dobivenih rezultata iz znanstvenoistraživačkog rada, javnosti ponuditi objektivniju sliku događaja nastalih tijekom obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata u Hrvatskoj. Takva će zasigurno mnogima pomoći u potpunijem razumijevanju stvarnih zbivanja, a ono što je napose važno dobronamjerni pojedinci iz hrvatske politike dobit će priliku da argumentirano zauzimaju odlučnija stajališta koja će moći prezentirati diljem svjetskih političkih pozornica o promicanju istine o Domovinskom ratu u Hrvatskoj.