Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru po drugi je put ove godine vršio istraživanja pećine Vlakno na Dugom otoku u blizini mjesta Savar, gdje su pronađeni ostaci najstarijeg poznatog Dalmatinca.
Arheolozi su otkrili ostatke groba u kojem je civilizirano pokopan čovjek prije 11 tiduća godina, ustvrdio je Mate Perica, član istraživačkog tima.
Ekipa, gotovo već ustaljena kroz nekoliko kampanja, pod vodstvom dr. sc. Darija Vujevića i Mate Parice djelatnika Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, sastavljena od diplomiranih arheologa Marija Radaljca, Marija Bodružića, Lujane Paraman i Marka Meštrova, te potpomognuta savjetima i iskustvom prof. dr. sc. Zdenka Brusića, krenula je završiti istraživanja slojeva započetih na proljeće. Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, te općine Sali sve je bilo spremno za nova istraživanja. Kao i proteklih godina u pomoć je priskočila i obitelj Parica, bez čije potpore bi istraživanja teško bila izvediva.
Na prvi pogled mala pećina već se, po do sad pronađenim nalazima, svrstala među najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istočnoj obali Jadrana. Slojevi koji idu sve do 20.000 godina unazad, dali su velik broj nalaza kremenog i koštanog oruđa te ostataka faune koji govore o privredi zajednice, a pronalazak nakitnih predmeta, kao i fragmenata rožnjačkih gomolja s urezima na okorini svjedoče, u najmanju ruku, o kreativnosti stanovnika pećine.
Iako su istraživanja još u početnom stadiju, pećina je i u novoj kampanji pokazala da se u njoj kriju još brojna iznenađenja i vrijedni nalazi. Trenutno je istraživanje usmjereno na slojeve iz razdoblja ranog mezolitika tj. razdoblje prije 11.000 godina. Pronađeni materijal jasno ilustrira promjene koje su utjecale na nalazište i njegov okoliš.
Posebno iznenađenje čekalo je na kraju ovogodišnje kampanje. Iako su pojedini fragmenti kostiju, pronađeni već u prethodnoj kampanji, dali dodatnu znanstvenu težinu istraživanjima, otkriće na dnu ovogodišnjeg iskopa izazvalo je veselje među ekipom. Položen u blizini vatrišta, ležao je u ispruženom položaju gotovo cjelovit kostur jednog od stanovnika pećine. Članovi zajednice su ga položili ili možda čak i ostavili na mjestu gdje je umro, zasuvši ga tek s malo zemlje i nešto kamenja, tek koliko je dovoljno da ga poštede od divljih životinja. Dobiveni datum pokazuje da je riječ o razdoblju prije 11.000 godina. Znanstvena vrijednost ovog nalaza je ogromna. U Dalmaciji gotovo da i nema ljudskih ostataka iz ovog razdoblja.
Razbacani fragmenti kostura pronađeni su u Kopačini na otoku Braču, a najbogatiji takvom vrstom nalaza su slojevi Vele spile na otoku Korčuli, gdje je pronađeno 5 ljudskih kostura iz razdoblja mezolitika. No datumi za ove nalaze su 2 do 3 tisuće godina mlađi od kostura iz Vlakna. Time je nalaz s Dugog otoka postao najstariji poznati Dalmatinac. Naravno, pravo istraživanje tek počinje. DNA i antropološke analize dat će brojne podatke o životu pokojnika i razlozima smrti, a dobiveni podatci poslužit će za usporedbu s ostalim nalazištima i upotpuniti sliku o vremenu mezolitika na Mediteranu.