Znanstvenici su otkrili gotovo savršeno očuvan fosil drevnog primata za kojeg se vjeruje da je ključna ‘karika koja nedostaje’ između našeg podreda primata i primitivnijeg. Pronalazak ovog 47-milijuna godina starog primata, odmila nazvanog Ida, jednako je važan kao i otkriće kamena iz Rosette koji je otključao tajnu hijeroglifa. Isto tako, Ida će znanstvenicima razjasniti pitanja oko ranih stupnjeva evolucije primata.
Tim vrhunskih znanstvenika, koji je Idu proučavao više od dvije godine, vjeruje kako je njen fosil najbolje sačuvan trag neke životinje ikada otkriven. Očuvano je 95 posto kostura, a zahvaljujući jedinstvenoj lokaciji na kojoj je umrla moguće je raspoznati ostatke njezine dlake kao i saznati kakva joj je bila posljednja vegetarijanska večera.
– Ovo malo stvorenje pokazat će nam povezanost svih ostalih sisavaca, krave i ovce, slona i mravojeda – izjavio je Sir David Attenborough, poznat voditelj popularnih BBC-evih dokumentaraca o prirodi.
Idu je originalno otkrio amaterski istraživač fosila još davne 1983. godine u jami Messel nedaleko od mjesta Darmstadt u Njemačkoj. Fosil je držao skrivenim više od 20 godina kada je napokon odlučio prodati ga.
– Slika ovog fosila završit će u udžbenicima i tamo ostati sljedećih stotinu godina. Ida nam govori o do sada nepoznatoj epizodi naše evolucije, budući da je sve ostale fosile zbog svoje uništenosti gotovo nemogući istraživati- objasnio je dr. Jorn Hurum, paleontolog sa Muzeja prirodnih znanosti Sveučilišta u Oslu koji je i sastavio znanstveni tim što je proučavao fosil.
Znanstvenici smatraju kako Ida pripada vrsti koja se odvojila od evolucijske grupe iz koje su potom nastali lemuri i druge vrste te kasnije formirala Haplorrhine, suhonosce, podred primata u koji spadaju ljudi, majmuni i čovjekoliki majmuni.
Međutim, istraživači Idi nisu mogli pripisati lemursku evolucijsku liniju jer je na njenom fosilu vidljivo kako ona ne posjeduje dvije ključne karakteristike lemura; kandžicu na drugom nožnom prstu i srasle zube. Uz to, kost njenog ručnog zgloba ima oblik kao ona u ‘našem’ podredu primata. Upravo su to razlozi zbog kojeg znanstvenici Idu odvajaju od lemura.
Fosil pokazuje kako je Ida bila dugačka oko 53 centimetara i stara između šest i devet mjeseci. Uz sve tajne koje je fosil donio svojim otkrićem, znanstvenicima je najlakše bilo utvrditi spol Ide, a budući da nije imala kost penisa, lako je bilo zaključiti da se radi o ženki.
Svečano predstavljanje fosila kao i rezultata istraživanja biti će danas u New Yorku nakon čega se Ida vraća na proučavanje u Finsku.