ZADAR - Pripadnost Hrvatske Mediteranu i Europi ne može se mjeriti samo gradnjom cesta i hotela, već u predstavljanju zemlje prioritet moraju dobiti i druge djelatnosti vezane uz more, kazao je na predavanju na temu projekta obnove i uključenja drvenog broda u kulturni i gospodarski život Hrvatske prof. Dr. Vladimir Skračić, a koje se u sklopu manifestacije Zadar-more održalo u crkvi sv. Dominika.

-Turistički identitet ne može se graditi na mastodontu za jefitnu kljentelu. Trenutak je da se okrenemo čistom moru, folkloru, običajima i brodogradnji, pojasnio je Skračić, dodajući i to da ako se izuzme maraton neretvanskih lađa i Latinsko idro, upotreba drvenog broda još uvijek nije prepoznata kao značajan nacionalni segment.

Skračić se tako zapitao je li moguće da se povijest ponavlja i da o nama više i bolje znaju u inozemstvu, ipak pritom ističući nadu kako je još uvijek moguće pobuditi interes za tradicijom borodogradnje, ali i kulture ponašanja na moru, za koju kaže da je potpuno poseban segment i o kojoj će, ako bude još živ, pričati do godine.

Kao rješenje on predlaže oformljavanje krovne udruge koja bi se bavila revitalizacijom drvenog broda. Također, dao je i prijedlog da drveni brodovi postanu zaštićeni spomenici kulture, pritom navodeći kao primjer Francusku u kojoj postoji registar drvenih brodova.

Kada je u pitanju Projekt obnove i uključenja drvenog broda u kulturni i gospodarski život Hrvatske, Skračić je pojasnio kako se radi o starom projektu u promjenjenim uvjetima. Razlozi za takav jedan projekt kriju se u činjenicama da još postoji velik broj pojedinaca kojima je tradicionalni brod i plovidba na srcu te kako je značajan broj manifestacija, muzeja i zavičajnih zbirki vezanih upravo uz drveni brod. Također, tu su i okupljanja i natjecanja vezana uz drveni brod koja potiču velik interes kod javnosti.