U ugodnom ambijentu restorana Kaštel, hotela Bastion uzvanici su nedavno imali priliku prisustvovati svečanoj večeri prilikom koje su predstavljena vina poznatih vinarija Gracin i Grgić vina. Pored vrhunskih vinskih kapljica gosti su uživali u meniju sa šest sljedova koji je posebno za navedenu prigodu osmislio Ivica Boronjek, šef kuhinje restorana Kaštel.
Dr. sc. Leo Gracin vrlo je cijenjen enolog na hrvatskoj vinskoj sceni, a osim u vinariji Suha punta, u kojoj je suvlasnik i enolog, danas radi kao docent na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, te kao konzultant tvrtke Vinolab. Svojim radom i angažmanom nastoji oživjeti vinogradarstvo primoštenskog kraja, te pozicionirati babić kao sortu na visoko mjesto u hrvatskom vinarstvu koje mu i pripada.
Obiteljsku vinariju Gracin u Primoštenu dr.sc. Leo Gracin i njegov otac Ante osnovali su 2000. godine. Vinarija Suha punta osnovana je šest godina kasnije, kada su im se kao poslovni partneri pridružili Ivan Ratković i Lado Skorin. Iste godine na tržište izlazi i njihov prvi babić, vrlo brzo ocijenjen kao jedno od najboljih hrvatskih crnih vina, te najbolji babić na tržištu.
Na položaju Bucavac vinarija Suha punta ima dva vinograda od ukupno 1,3 ha, te vinograd od 3 ha na položaju Šljinovac. Veliku količinu grožđa vinarija otkupljuje od primoštenskih vinogradara, iz vinograda koji su stari i do 50 godina.
Karakteristični primoštenski vinogradi izgledaju poput kamene čipke između koje raste loza, a najpoznatiji su vinogradi na položaju Bucavac, koji gotovo uranjaju u more. Primoštenski terroir najbolje oslikavaju kamen, sunce, more, vjetar i naziv “Suha punta”, kako se naziva ovo područje zbog jako malo oborina tijekom godine. Položaj Bucavac, sa svojim vlačicama i tiradama, najpoznatiji je položaj za uzgoj babića.
Primoštenski vinogradi stari su uglavnom između 40 do 50 godina, što rezultira visokom kvalitetom grožđa, te u konačnici vrhunskim vinom. Vinogradi su podignuti na površini od svega 50-ak ha, što primoštensko vinogorje čini jednim od najmanjih vinogorja u Hrvatskoj.
Gustoća nasada kreće se između četiri i sedam tisuća trsova po hektaru, ovisno o sastavu tla, odnosno postotku kamena u njemu. Uzgojni oblik je “en goblet”, bez armature, s dva do tri reznika sa po dva pupa. Ovaj uzgojni oblik daje četiri do sedam grozdova po lozi, no važno je napomenuti da je vjetar jedna od najznačajnijih karakteristika primoštenskog terroira, te da se dio uroda redovito izgubi uslijed jakih vjetrova (jugo i bura) tijekom lipnja.
Vinarija Suha punta proizvodi pet različitih vina: rose Opol Babić, od crnih vina: Tirada Babić, Gracin Babić, Kontra (Gracin Babić-Kiridžija Dingač) te desertno vino Gracin Prošek.
Babić je autohtona hrvatska sorta vinove loze koja čini 99 posto sortimenta primoštenskog vinogorja i tu se održala od početaka vinogradarstva na ovim prostorima.
– Babić je izvrsna, ali vrlo zahtjevna sorta koja zahtijeva pažljivu brigu i odabir trenutka berbe. Slično kao i plavac mali, babić traži što škrtije tlo, mnogo sunca i relativno male prinose. No, za razliku od plavca malog, usprkos ljetnim vrućinama i užarenom kamenu ispod njega, babić uspješno čuva idealni omjer kiselina koje mu u konačnici daju harmoničniji ton i nešto življi karakter. Upravo te povišene kiseline fantastično se uklapaju sa visokim alkoholom i zrelim taninima, pa tijelo postaje puno i vrlo snažno, ali istovremeno pitko i slasno. Kada je grožđe dobro dozrelo, raste udio voćnih aroma, a kada se uz to dozrijevanje vina vrši u hrastovim bačvama, arome postaju kompleksne i vrlo ugodne. Barrique pozitivno utječe na eventualno jače izražene tanine te dodatno naglašava punoću, a uz malolaktičnu fermentaciju koja omekšava kiseline zaokružuje ovo vrlo posebno vino, istaknuo je dr. sc. Leo Gracin.
Vinarija Grgić vina
Obiteljska vinarija Grgić Vina osnovana 1996 od strane legendarnog vinara Miljenka Grgića, njegove kćeri Violet Grgić i nećaka Ive Jeramaza. Njihov cilj je proizvodnja vrhunskih tradicionalnih vina hrvatskih sorti grožđa, ponajviše Pošipa i Plavca malog.
Vinarija Grgić se nalazi u Trsteniku na poluotoku Pelješcu, sjeverno od povijesnih zidina grada Dubrovnika, u južnom vinorodnom području Hrvatske, s prekrasnim pogledom na Jadransko more.
Bogata prošlost vezana uz proizvodnju vina, iskustvo stečeno dugogodišnjim radom, te nagrade i priznanja koja je do sada vinar Miljenko Grgić dobio jamče da se u ovoj vinariji proizvode najkvalitetnija vina svjetskog glasa. Sva vina vinarije Grgić u Trsteniku imaju vrhunsku razinu kvalitete. Vina Pošip kao i Plavac Mali su već više puta nagrađeni i priznati kao najbolja hrvatska vina na tržištu.
Na svečanoj večeri u restoranu Kaštel, u hotelu Bastion, vina Pošip i Plavac mali gostima je predstavio Krešimir Vučković, direktor Grgić vina d.o.o.
– Vino Pošip se proizvodi od bijelog grožđa s istoimenim imenom Pošip, koje uspijeva na području Čare na otoku Korčuli. U ljetnom razdoblju blagi maestral hladi vinograde i doprinosi umjerenoj temperaturi zraka koja pruža idealne uvjete bijeloj sorti grožđa. Fermentacija Pošipa odvija se lagano na kontroliranoj niskoj temperaturi oko 12 °C. Pod navedenim uvjetima vino Pošip zadržava okus sortnih i voćnih aroma. Nakon fermentacije, vina odstoje četiri do šest mjeseci u posebnim bačvama od francuskog hrasta. Zbog niske opskrbe zraka, vino diše i dalje se razvija. Istovremeno kroz hrastove bačve vino se obogaćuje ugodnim ekstraktima arome vanilije. Nakon punjenja u boce od 0,75 l, vino dozrijeva oko šest mjeseci u našem hladnom podrumu. Tijekom tog vremena, raznolikost okusa vina Pošip ujedinjuje se sa aromama hrastovih bačvi i stvara jedinstveni buke, što je tipično za vina koja su proizvedena po metodi Miljenka Grgića. Nakon proizvodnog procesa vino sadrži 13 -14,5 % alkohola i ugodnih 6 g kiseline po litri. Naše vino Pošip je zlatno žute boje, preporučuje se piti ohlađeno na temperaturi izmedu 10 i 12 °C i konzumirati uz razne školjke, lagane sireve i ribu spremljenu na razne načine, rekao je Krešimir Vučković.
Prilikom predstavljanja vina Plavca malog Krešimir Vučković je naglasio kako se grožđe za ovo izvrsno vino bira se iz najboljih vinograda poznatih lokacija Dingač i Trstenik na poluotoku Pelješcu. Istaknuo je kako je vino napravljeno u stilu i pod nadzorom Miljenka Grgića koji je poznat u Kaliforniji i svijetu kao jedan od najbolji proizvodača vina Chardonnaya i Zinfandela.
– Fermentacija ovog vrhunskog vina odvija se s prirodnim kvascima na kontroliranoj temperaturi zbog čega zadržava svoj karakter i voćni okus. Nakon fermentacije, vino odstoji oko 15 mjeseci u posebnim bačvama od francuskog hrasta, koje vinu daju ugodan okus hrastovine. Nakon toga vino sazrijeva oko dvije godine u bocama, u kojima se arome sjedinjuju te dobiva profinjen okus. Vino Plavac mali sadrži 14 -15,5 % alkohola i oko 5 do 5,5 g kiseline po litri. Plavac mali je bogat s nježnim taninima i ugodnim aromama kupine i dalmatinskog cvijeća, rubinasto crvene boje. Preporučujemo ga piti na temperaturi oko 18 °C uz crveno meso, pečenja, divljač i jake sireve, kazao je Krešimir Vučković.
Američka priča Miljenka Grgića – Degustacija koja je pokrenula američko vinarstvo
Miljenko Grgić, 91-godišnjak, rodom iz sela Desna u dolini Neretve, danas je vlasnik vinarije “Grgich Hills” koja se prostire na gotovo 400 hektara u dolini Napa na sjeveru Kalifornije te i dalje postiže odlične rezultate sa svojim vinima. U tom mu najviše pomaže kćer Viloet i nećak Ivo Jeramaz. Vinogradi Grgich Hills protežu se zapravo na pet pažljivo biranih vinograda i to na području Rutherforda, Calistoge, Carnerosa, Yountville i American Canyona.
Njegov uspjeh krenuo je na vjerojatno najintrigantnijem kušanju vina, koje se održalo 1976. godine u Parizu. Steven Spurrier, danas savjetnik urednika u enološkom časopisu Decanter, organizirao je kušanje bijelih i crnih vina na slijepo. Radilo se o neoznačenim bocama četiri bijela Burgundca i šest kalifornijskih Chardonnaya te četiri Grand Cru crnjaka iz Bordeauxa i šest kalifornijskih Cabernet Sauvignona. Ono što je učinilo navedeno kušanje poznatim su iznenađujući rezultati koje su objavili devet francuskih vrlo cijenjenih kušača: Kalifornija je “porazila” najbolja francuska vina.
S najviše osvojenih bodova među bijelim vinima, najboljim je proglašeno ono kalifornijskog vinara hrvatskih korijena Miljenka Grgića, Chardonnay Chateau Montelena iz 1973. godine.
Ovakav rezultat kušanja iznenadio je sve pa i samog organizatora Stevena Spurriera, kalifornijske i nadasve francuske vinare, ali i javnost. Treba reći da su vina iz Kalifornije dotad bila relativno nepoznata i neafirmirana. Njihov brand a tako i prodaja bili su daleko slabiji od slavnih vina iz Chateau Haut-Brion ili Chateau Mouton-Rothschild.
Da je Miljenko Grgić “kralj Chardonnaya” potvrđuje i godinu dana nakon Pariške degustacije kada pobjeđuje u Chicagu 1977. godine među 220 Chardonnaya. U Londonu, 1983. godine pobjeđuje i na međunarodnom natjecanju također sa Chardonnayom. Da i ostala vina odlično radi dokaz je Grgićev Zinfandel koji je dvaput proglašen najboljim na svijetu, i to 1994. i 1998. godine.
Da kalifornijska vina dobro stare pokazala su i prošle godine na 30. obljetnici Pariške degustacije gdje su čak prvih pet mjesta zauzeli amerikanci sa minimalno 30 godina odležanim vinima. Za Miljenka Grgića, pariška degustacija bila je samo potvrda da Napa Valley može ravnopravno konkurirati najboljim francuskim vinima. Prema njegovim riječima stvorena je zdrava konkurencija i to je ono bitno.