Poslodavci koji budu ulagali u obrazovanje i znanost mogli bi računati na značajnije porezne olakšice već za dvije godine – tvrdi prof. dr. Neven Budak, voditelj nacionalnog operativnog tima za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, temeljnog dokumenta reformi u hrvatskom obrazovanju i znanosti o kojemu je polovicom studenog završila javna rasprava.
Porezne olakšice za poslodavce koji ulažu u obrazovanje i znanost najavljene su kao dio strategije, premda u ovom trenutku postoje porezni poticaji sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakonu o porezu na dobit, i tako je više-manje cijelo proteklo desetljeće. Primjerice, tvrtke koje ulažu u temeljna istraživanja ostvaruju pravo na umanjenje porezne osnovice poreza na dobit do 150 posto opravdanih troškova istraživačkog projekta, odnosno do sto posto ako se radi o razvojnim istraživanjima.
Još traju konzultacije
No, koliki će biti budući iznos poreznih olakšica, zasad se ne zna.
-U tijeku su konzultacije s Ministarstvom financija, Ministarstvom gospodarstva te samim gospodarstvenicima da bi se takve i druge potpore još učinkovitije koristile. Donošenjem strategije te će aktivnosti dobiti dodatni impuls – odgovorili su iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na naš upit, dok prof.dr.Neven Budak, ujedno posebni savjetnik premijera Milanovića za znanost, smatra kako je moguće vrijeme realizacije novih poreznih olakšica upravo dvije godine.
-Predviđamo da bi se olakšice uvele za ulaganja u istraživanje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih. Nismo još sve detaljno razradili. U razgovoru s poslodavcima i oni su sami isticali potrebu edukacije, odnosno da se, kako to, primjerice, rade u Austriji, poduzetnike educira kako bi prepoznali konkretnu korist od ulaganja u razvoj i inovacije – kaže prof.dr. Neven Budak.
Službeni podaci govore da od 0,75 posto BDP-a, ili oko 2,5 milijarde kuna koliko se godišnje izdvaja za istraživanje i razvoj, oko 55 posto ili 1,4 milijarde kuna dolazi iz državnog proračuna, a preostalih 45 posto izdvaja gospodarski sektor.
-To je suprotno tendencijama u zemljama članicama EU-a gdje se teži tome da dvije trećine sredstava koja se ulažu u istraživanje i razvoj dolazi iz gospodarstva, a jedna trećina iz državnog proračuna – kažu u Ministarstvu obrazovanja. Prema podacima Eurostata za 2012. godinu, udio poslovnog sektora u ukupnim ulaganjima u istraživanje i razvoj u zemljama EU-a iznosio je prosječno 61%, naspram naših skromnih oko 45%.
Kuna vraća deset kuna
– Svi relevantni pokazatelji ukazuju da se svaka kuna uložena u istraživanje vraća s multiplikativnim faktorom od četiri do deset, a da su tvrtke koje ulažu puno uspješnije i na međunarodnom tržištu, to jest izvozu. To, naravno, podrazumijeva da će i akademski sektor biti otvoreniji suradnji s gospodarstvom i svjestan važnosti takve suradnje za razvoj vlastitih potencijala – ocjenjuju u MZOS-u. Podsjetimo, ministar Željko Jovanović najavio je kako bismo do 2020. godine izdvajanja za obrazovanje i znanost trebali udvostručiti, odnosno sa sadašnjih 0,7 posto povećati na 1,4 posto BDP-a, pri čemu se računa upravo na gospodarski i privatni sektor.
– Iz našeg iskustva, mnogi poslodavci nisu svjesni postojanja poreznih olakšica, a neki ih se čak boje koristiti zbog neznanja ili straha od poreznih kontrola – kaže Mislav Balković, predsjednik HUP-ove udruge poslodavaca u obrazovanju i dekan Visokog učilišta Algebra. Što se tiče poreznih olakšica koje najavljuje strategija, on smatra kako one svakako mogu biti dobar poticaj za dodatno ulaganje, ali same po sebi nisu ključni motivator za ulaganje poslodavca u obrazovanje zaposlenika ili u istraživanje i razvoj.