Početak ljetnog tromjesečja za hrvatsko gospodarstvo nije počeo obećavajuće, jer se u srpnju ubrzao pad industrijske proizvodnje. U odnosu na isti mjesec prošle godine, srpanjska proizvodnja smanjila se za 4,1 posto, prema podacima koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku.
- To je nešto snažniji pad od naših očekivanja, kažu analitičari Raiffeisen banke, koji upozoravaju da je nastavila padati ne samo proizvodnja kapitalnih dobara, nego i svih proizvoda za široku potrošnju. Smanjena je i proizvodnja energije, za pet posto, a porasli su samo intermedijarni proizvodi, i to za dva posto.
Najdramatičniji pad doživjela su brodogradilišta, u kojima je proizvodnja ove godine prepolovljena. U srpnju se srozala za 33,4 posto, a u prvih sedam mjeseci za 46,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, prema Državnom zavodu za statistiku.
Od početka krize hrvatski BDP pao je 12 posto, a industrijska proizvodnja znatno više, oko 20 posto.
Međutim, prema podacima za svih sedam mjeseci ove godine, pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj se usporava. Tijekom 2012. ona je snižena za oko 5,5 posto, a ove godine od siječnja do kraja srpnja za 1,3 posto, prema DZS-u.
Prošlog tjedna objavljeno je kako je pad BDP-a u Hrvatskoj u drugome tromjesečju usporen, pa je iznosio 0,7 posto. Predstavnici Vlade protumačili su to kao znak mogućeg gospodarskog oporavka do kraja ove godine.
Industrijska proizvodnja u srpnju zasad ne nagovještava da će se gospodarska kretanja u trećem tromjesečju popraviti. Vlada vjeruje u poboljšanje do kraja godine, zahvaljujući turističkoj sezoni i snažnijim državnim investicijama. Analitičari RBA ipak ne vjeruju da će Hrvatska tijekom cijele ove godine zabilježiti rast BDP-a.
- I dalje prevladavaju negativni trendovi jer je domaća potražnja još uvijek slaba, dok inozemna nije dovoljno snažna, posebice nakon izlaska Hrvatske iz CEFTA-e, što otežava pristup domaćih kompanija važnim tržištima u regiji, izjavio je Hini makroekonomist iz Erste banke Alen Kovač, govoreći o industrijskoj proizvodnji.