Dok traju ledeni dani, a zadarska Elektra upućuje dramatičan apel o smanjenju potrošnje električne energije zbog mogućeg kolapsa sustava, na plinovod koji je koncesionar EVN Hrvatska je već doveo do Zadra, još nisu priključeni prvi potrošači.

Najpoželjniji energent, zemni plin, koji je do sada bio nedostupan u Dalmaciji, još je neiskorišten, pa kućanstva plaćaju skupo grijanje strujom, loživim uljem i drvima.

Projekt za Kršinićevu ulicu

Kada će se i po kojoj cijeni prva kućanstva spojiti na distributivnu plinsku mrežu, pokušali smo doznati od ovlaštenih inženjera strojarstva u Zadarskoj županiji.

Iako većina još nije napravila niti jedan projekt priključenja kućanstava, neki ipak jesu. Dipl. ing. strojarstva Josip Botica već je izradio nekoliko prvih projekata u Ulici Frane Kršinića na području Crvenih kuća, u blizini prolaska plinovoda.

Cijena priključka za jedno takvo kućanstvo iznosi oko 25 tisuća kuna, s izradom projekta, radovima, nadzorom i uračunatom cijenom kotla, ali bez unutarnjih instalacija i trošila. Prema uputama EVN-a, najprije treba podnijeti zahtjev za energetsku suglasnost, nakon čega treba izraditi projekt za pribavljanje energetskih uvjeta, a uz to treba ishoditi i vlasnički list za kuću uz izvadak iz katastra.

Oni koji imaju plamenik na loživo ulje, trebaju napraviti i atest dimnjaka. Iako je distributer kazao kako će prvih 25 tisuća priključaka biti bez naknade, zbog uvjeta Hrvatske energetske regulatorne agencije, čini se da će priključak koštati od 5 do 7 tisuća kuna, s tim što radove može obavljati samo ovlašteni majstori uz obavezni nadzor.

- Cijenu plina za sada nitko ne zna precizno, ali prema nekim naznakama za kućanstava bi mogla iznositi 3,5 kune s PDV-om po kubičnom metru, a za obrte i tvrtke kunu skuplje. Bude li ta cijena, to će biti vrlo isplativo jer je dvostruko povoljnija u odnosu na loživo ulje koje košta oko 7 kuna za litru s istom energetskom učinkovitošću.
Skupo u startu, ali isplativo

Prosječna cijena kilovata sata struje iznosi oko 75 lipa, a kubik plina daje nešto više od 9 kilovatsati energije. Znači, radi se o investiciji koja je u startu skupa, ali koja bi se u konačnici ipak isplatila - kaže ing. Botica.

Puno je kompliciranija situacija sa stambenim zgradama koje imaju znatno više potrošača nego u obiteljskim kućama, ali je ugradnja puno zahtjevnija i to zbog - dimnjaka koji su veliki problem. Prema sadašnjim pravilnicima EVN-a i iskustvima Zagrebačke plinare, u zgradama bi trebalo zidati unutarnje dimnjake, što je teško izvodljivo i građevinski strahovito skupo.

Izuzetak su nove zgrade poput POS-ovih na Crvenim kućama koje već imaju potrebne instalacije i dimnjake za plin, ali takve su rijetke u Zadru. Većina stambenih zgrada u Zadru nema valjane dimnjake za sagorijevanje plina, što dovodi u pitanje mogućnosti priključka.

- Ima i tu rješenja koja bi se mogla primijeniti. Talijani imaju kotlove za tzv. vanjsku gradnju koji se montiraju na balkonima i za koje ili ne trebaju dimnjaci, ili se montažno postavljaju na fasadi zgrade što značajno pojednostavljuje izvedbu. Za sada ne postoje takve mogućnosti kod nas, ali moguće je da ekonomska računica ipak bude utjecala na veću fleksibilnost pravilnika - ističe Botica.

Cijevi stigle do bolnice

Prve kuće koje bi mogle biti spojene nalaze se u blizini plinovoda koji je za sada došao do Interspara, odnosno do Crvenih kuća. Prvi od većih potrošača trebala bi biti Opća bolnica Zadar. Do bolnice su navodno cijevi već dovedene, ali se ne zna kada bi mogla biti spojena