Dalmatinski ogranak Hrvatske udruge poslodavaca predstavio je jučer u prostorijama Splitsko-dalmatinske županije idejni projekt nautičkog grada pod nazivom “Splitorina”.
Kako je zamišljeno, u režiji uglednih domaćih arhitekata, Zadranina Nikole Bašića i Splićanina Nene Mikulandre, nautički grad obuhvatio bi obalu i akvatorij uvale Poljud, od lučice Spinut sve do punte vojne luke Lora.
Projekt vrijedan 750 milijuna eura predviđa novih 850 vezova, uključujući marinu za plovila do 15 metara i megajahte, novu komunalnu lučicu, “home port” za kruzere, zatim poslovne i hotelske sadržaje, šetnice, kupalište i druge javne sadržaje.
Površina akvatorija marine bila bi 60 hektara, nove obale 22 hektara, pet kilometara nove šetnice, uz nisku lučku nadgradnju od 300 tisuća metara četvornih i visoku nadgradnju od 100 tisuća metara četvornih.
Srce cijele ideje je ulazak nautičkog turizma u prostor vojne luke Lore koji gleda prema Marjanu, a da pritom glavnina te pomorske baze, konkretno, velika luka s brodovima i drugim vojnim sadržajima, i nadalje ostaje u vlasništvu Oružanih snaga.
– Jako me ljuti kad vidim koliko Zadar i Šibenik grabe naprijed u izgradnji novih marina i privlačenju kapitala. Da ne spominjem marinu “Porto Montenegro” u Tivtu u susjednoj Crnoj Gori, koja privlači veliki broj brodova. Split cijelo to vrijeme tapka u mjestu, kaže nam arhitekt Mikulandra.
– Lora je od strategijskog značenja za budući razvoj grada. Ono što je iznimno jest vlasnički status lokacije Lore koja je u cijelosti u vlasništvu države.
Osim toga, neće biti problem ni pronaći investitore. Konkretno, turska “Dogus grupa” je već upoznata s idejom. Međutim, bez prostornog definiranja marine u prostornim planovima Grada i Županije nema ni govora o ulasku kapitala, niti o inozemnom predstavljanju projekta, upozorio je Mikulandra.
Višegodišnji “spiritus movens” ideje nove nautičke marine u Splitu, Hrvoje Marušić, čelnik dalmatinskog HUP-a, kaže kako je ovaj idejni projekt (naglasio je) – “konkretan test novoj Vladi”.
– Pametnije je dati podršku novim razvojnim projektima i investicijama nego povećavati PDV. Projekt ćemo prezentirati Vladi i predsjedniku Ivi Josipoviću. Riječ je o neiskorištenom dijelu Lore, gdje nema vojnih sadržaja. Nema prodaje prostora, nego koncesija. Uvjereni smo u podršku Ministarstva obrane, kazao je Marušić.
Na prezentaciji su, među mnogima, bili i Ante Sanader, splitsko-dalmatinski župan, Jure Šundov, splitski dogradonačelnik, Zoran Jeramaz, predsjednik gradonačelnikova Savjeta za urbanizam, te Niko Mrčić, ravnatelj Županijskog zavoda za prostorno uređenje.
– Da bi projekt nautičkog grada u Poljudu, kao mjesto međunarodnog javnog prometa, ušao u prostorne planove Županije, prvi korak su prethodne načelne suglasnosti Grada, Županije i MORH-a, pojasnio je Mrčić.
Kod domicilnih luka ishodišni grad u pravilu nije u programu krstarenja. Grad se može posjetiti ako turisti dođu koji dan ranije, ali on u pravilu nije u programu posjeta. U tome kontekstu je prometni aspekt zagušivanja središta Splita autobusima, za što me pitate, irelevantan. Dapače, organizacijom ishodišne luke i kruzerskog tranzita na punti Lore, prometna saturacija povijesnog grada bit će radikalno smanjena.
Uostalom, to je ishodišna motivacija našeg prijedloga. Bašić naglašava da je ipak najvažnije što se ovdje radi o novoj tematizaciji grada kao urbane zone.
Dalmatinski ogranak Hrvatske udruge poslodavaca predstavio je jučer u prostorijama Splitsko-dalmatinske županije idejni projekt nautičkog grada pod nazivom “Splitorina”.
Kako je zamišljeno, u režiji uglednih domaćih arhitekata, Zadranina Nikole Bašića i Splićanina Nene Mikulandre, nautički grad obuhvatio bi obalu i akvatorij uvale Poljud, od lučice Spinut sve do punte vojne luke Lora.
Projekt vrijedan 750 milijuna eura predviđa novih 850 vezova, uključujući marinu za plovila do 15 metara i megajahte, novu komunalnu lučicu, “home port” za kruzere, zatim poslovne i hotelske sadržaje, šetnice, kupalište i druge javne sadržaje.
Površina akvatorija marine bila bi 60 hektara, nove obale 22 hektara, pet kilometara nove šetnice, uz nisku lučku nadgradnju od 300 tisuća metara četvornih i visoku nadgradnju od 100 tisuća metara četvornih.
Srce cijele ideje je ulazak nautičkog turizma u prostor vojne luke Lore koji gleda prema Marjanu, a da pritom glavnina te pomorske baze, konkretno, velika luka s brodovima i drugim vojnim sadržajima, i nadalje ostaje u vlasništvu Oružanih snaga.
– Jako me ljuti kad vidim koliko Zadar i Šibenik grabe naprijed u izgradnji novih marina i privlačenju kapitala. Da ne spominjem marinu “Porto Montenegro” u Tivtu u susjednoj Crnoj Gori, koja privlači veliki broj brodova. Split cijelo to vrijeme tapka u mjestu, kaže nam arhitekt Mikulandra.
– Lora je od strategijskog značenja za budući razvoj grada. Ono što je iznimno jest vlasnički status lokacije Lore koja je u cijelosti u vlasništvu države.
Osim toga, neće biti problem ni pronaći investitore. Konkretno, turska “Dogus grupa” je već upoznata s idejom. Međutim, bez prostornog definiranja marine u prostornim planovima Grada i Županije nema ni govora o ulasku kapitala, niti o inozemnom predstavljanju projekta, upozorio je Mikulandra.
Višegodišnji “spiritus movens” ideje nove nautičke marine u Splitu, Hrvoje Marušić, čelnik dalmatinskog HUP-a, kaže kako je ovaj idejni projekt (naglasio je) – “konkretan test novoj Vladi”.
– Pametnije je dati podršku novim razvojnim projektima i investicijama nego povećavati PDV. Projekt ćemo prezentirati Vladi i predsjedniku Ivi Josipoviću. Riječ je o neiskorištenom dijelu Lore, gdje nema vojnih sadržaja. Nema prodaje prostora, nego koncesija. Uvjereni smo u podršku Ministarstva obrane, kazao je Marušić.
Na prezentaciji su, među mnogima, bili i Ante Sanader, splitsko-dalmatinski župan, Jure Šundov, splitski dogradonačelnik, Zoran Jeramaz, predsjednik gradonačelnikova Savjeta za urbanizam, te Niko Mrčić, ravnatelj Županijskog zavoda za prostorno uređenje.
– Da bi projekt nautičkog grada u Poljudu, kao mjesto međunarodnog javnog prometa, ušao u prostorne planove Županije, prvi korak su prethodne načelne suglasnosti Grada, Županije i MORH-a, pojasnio je Mrčić.
Kod domicilnih luka ishodišni grad u pravilu nije u programu krstarenja. Grad se može posjetiti ako turisti dođu koji dan ranije, ali on u pravilu nije u programu posjeta. U tome kontekstu je prometni aspekt zagušivanja središta Splita autobusima, za što me pitate, irelevantan. Dapače, organizacijom ishodišne luke i kruzerskog tranzita na punti Lore, prometna saturacija povijesnog grada bit će radikalno smanjena.
Uostalom, to je ishodišna motivacija našeg prijedloga. Bašić naglašava da je ipak najvažnije što se ovdje radi o novoj tematizaciji grada kao urbane zone.