Bila je ovo najuspješnija godina u “Kali-tuni” od osnutka i u količini plasmana i u cijenama. Mnoge su se stvari poklopile i išle nam na ruku, od nestašice odnosno slabije ponude tune na Mediteranu do snažnijeg jena, kazao nam je Miro Mirković najkraće o stanju najveće tvrtke za uzgoj tuna u Hrvatskoj – “Kali-tune”, i tvrtke u kojoj je ovaj posao začet u sjevernoj zemljinoj polulopti.
Plasirano je 1.680 tona tuna za put Japana, a dobra količina od 1.200 tona ostavljena je za prirast u kavezima. Uglavnom stanje u Libiji razlogom je izostanka njihove izlovne kvote na tržištu. U Maroku također nije došlo do plasmana. Kvote su putem ICCAT-a bitno smanjene pa je sa Sredozemlja do Japana otišlo oko 8.000 tona umjesto 15 pa i 30.000 koliko je nekad znalo zatrpati tržište.
2.500 tona Jadranske tune u Japanu
Jen je iznimno osnažen, za oko 25 posto u godinu dana, da ne spominjemo ranija razdoblja kada je znao biti i preko 50 posto slabiji.
– Mi smo opredjeljeni i određeni za trogodišnji, odnosno dvije i pol godišnji uzgoj te u tom periodu od 140 dođemo do 1.200 pa i više tona. Naša je politika plasman tuna od 80-90 i više kilograma, kazuje nam Mirković.
Statistika cijele Hrvatske nije još sređena, ali je pretpostavka da je put Japana iz tri ovdašnja uzgjališta (dva s područja Zadarske županije jer je tu uz Kali-tunu i Jadran Tuna) otišlo oko 2.500 tona tuna. Vjerojatno je to temeljni razlog ovako dobre bilance i ovako snažnog rasta izvoza ribe iz Hrvatske jer u drugim segmentima ribari se manje-više žale na niz problema. Dakle samo se ovim može objasniti više od 50 posto rasta izvoza ribe pretvoreno u novac.
Inače povod našeg kontakta s Mirom Mirkovićem osim ovog je interes za to dokle se došlo u uzgoju tuna od jajašaca do tova.
– Mi smo posljednje tri godine uspjeli dobiti oplođena jajašca tune te iz njih male tune. Nažalost, s preživljvanjem od svega nekoliko dana. Informaciju o budućem napretku odnosno planovima očekujem uskoro, no zasad ne bih o tome. Uglavnom pregovaramo s jednom istaknutom institucijom s velikim iskustvom oko mriješćenja. Vjerujemo u uspjeh i ne odustajemo od projekta.
Uzgoj iz mlađi – kod Lavdare
Uz njega je kako znam vezana koncesija uz Lavdaru.
– Da. Polovica kaveza, odnosno tri kaveza s mogućnošću uzgoja do 1.500 tona izmriještene tune bila bi u toj namjeni, a ostalo u našem tovu izlovljene tune. Jer kako znate imamo od ICCAT-a dozvolu za uzgoj 1.500 tona koje gajimo kroz tri godine.
S obzirom na ICCAT-ova ograničenja izlova kao i perspektive u svijetu, ništa osim vjerovanja u uspjeh kompletnog marikulturnog rješenja – dakle mriješćenja i uzgoja tune iz jajašaca, uzgajivačima i ne preostaje.
– Japanci su uspjeli i već plasiraju u komercijalnom uzgoju tune iz mrijesta težine 40-50 kilograma. Kod ovih tuna neće ni biti ograničenja u plasmanu (sada se smiju prodavati samo tune veće od 30 kilograma). Kod Japanaca je zbog viših cijena svih inputa, kao i bitno više cijene rada, sadašnji plasman granično isplativ. Nama bi već sada, kada bismo u tom uspjeli, to bilo isplativo, tvrdi Mirković.
BIVŠA SALONA – MOŽEBITNI KURIOZITET
“Enciklopedija” hrvatskog brodarstva Marijan Žuvić koji je već dulje u Agenciji za obalni linijski promet, zanimao se za sudbinu starog broda Salona i uveo nas u jedan kuriozitet.
Salonu su naime kupili iz Kali-tune s namjerom pretvaranja broda u – mrijestilište ribe. U trogirskom brodogradilištu odrađen je dio posla, prvenstveno u pripremi tankova gdje su prvi put u povijesti uporabljene specijalne boje odnosno premazi za oblaganje tankova koji neće štetiti mlađi ribe. Brod bi bio usidren uz buduće uzgajalište, bez pokretnog motora. Neke radove trebalo bi dovršiti u splitskom brodogradilištu. Mirković nam je potvrdio takve namjere:
– Sada smo u čekanju sljedećih poteza ovisnih i o nekim ugovorima o kojima pregovaramo. Ako bismo to napravili bio bi to jedinstven slučaj u nas, odnosno drugi takav slučaj u svijetu. Naime, Maroko je koristio brod u istu svrhu, ali kao mrijestilište za brancine i podlanice.