Zadarski udjel u gospodarstvu Zadarske županije pada, dok manje sredine postupno rastu razbijajući predominaciju Zadra, zaključak je koji se nameće iz zadnje analize HGK Gospodarske komore Zadar.
Je li riječ o usporavanju Zadra, ubrzanju nekih drugih sredina poput Biograda, Poličnika, Benkovca, Kali…? Ili je na sceni jedno i drugo? Ili pak svi skupa (pro)padamo, ali Zadar više i brže?!
Gospodarska disperzija
U komorskom izvješću navodi se kako se radi o disperziji gospodarskih aktivnosti iz Zadra u gospodarske zone. Osobito se to događa s industrijskom i izvozno orijentiranom proizvodnjom. Ovu drugu tvrdnju posebno su u komori analizirali iznošenjem pokazatelja izvoza prema lokalnim samoupravama na što već godinama ukazujemo kao trend, načelno pozitivan. Ipak Zadar je i sad na 65,6 posto, odnosno dvije trećine svih prihoda gospodarstva Zadarske županije i ima unutaržupanijski gledano najcentraliziranije gospodarstvo. Tajni nema mnogo: da je Tankerskoj plovidbi standardnih sada nedostajućih 200-300 milijuna kuna, stvari bi i sad bile drugačije.
Najmoćnija gospodarska sredina nakon Zadra s udjelom od ipak svega 6,5 posto u gospodarstvu županije je Biograd, potom je Poličnik na 4,14 posto, slijede Kali itd.
Prihod gospodarskih pravnih osoba s područja Zadra u ovom je periodu smanjen za 2,8 posto.
Uglavnom od ukupnog prihoda gospodarstva od 7,87 milijardi kuna (u devet mjeseci 2011.) ono sa sjedištem u Zadru stvorilo je 6,19 milijardi, a najjača sredina nakon Zadra – Biograd imao je pola milijarde (više četiri milijuna) kuna. Poličnik je na 326 milijuna, Benkovac na 262 milijuna, Kali nadomak njega sa 256 milijuna, a sljedeća sredina je Pag sa 182 milijuna, što je tek nešto više od dva posto gospodarskih prihoda u županiji. Sljedeće – Pakoštane sa 136 milijuna su ispod dva posto, a hvataju ih Stankovci sa 134 milijuna. Sukošan sa 86 milijuna još je jedina sredina s više od jedan posto prihoda gospodarstva, jer Posedarje i Nin su ispod toga.
Preciznije, o izvozu – od oko 885 milijuna kuna izvoz Zadra je bio na 148 (uz veliki rast od 27 posto). Poličnik je bio na 321 milijuna s rastom od 16 posto, pa ovaj podatak možemo smatrati jako povoljnim za Zadar jer ga Poličnik nerijetko pretiče i jače. Kali su sa 127 milijuna rasle 13 posto, a Benkovac sa 118 milijuna 12 posto, a Biograd je sa 62 milijuna ponovo zabilježio ludilo od skoka od 356 posto. Stankovci su na 33,5 posto s lošijim (15 posto) izdanjem posebno Ostree. Pakoštane su zabilježile 23 milijuna kuna i dobrih 19 posto rasta, Gračac 16,2 milijuna uz 40 posto rasta, a Obrovac je sa 232 posto rast dosegao 13,3 milijuna.
Dok je Zadar smanjio prihod gospodarstva za 2,8 posto, Biograd ga je povećao za 5,4 posto, Poličnik je sa 0,3 “na svome”, a Benkovac je imao lijepih devet posto rasta kao i Kali sa osam posto, Pag je u pao skoro pet posto, Pakoštane su s rastom od sedam posto, a Stankovci su sa 21 posto rasta gospodarskih prihoda rekorder. Ipak Posedarje i Nin s nevelikim udjelima bilježe rast od 19 i 18 posto. Najveći pad prihoda od općina vrijednih spomena ima Preko – 25 posto.