Prema zadnjoj analizi gospodarskih kretanja Zadarske županije za razdoblje od siječnja do rujna 2011. godine, zbirni izvještaj FINA-e pokazuje pad ukupnih prihoda za 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Na državnoj razini ukupni su prihodi povećani za 7,1 posto, a rashodi su rasli do 5,6 posto, dok Zadarska županija u ukupnim prihodima gospodarstva u Hrvatskoj sudjeluje sa skromnih 1,69 posto. Kako te pokazatelje komentira Dario Jurin, predsjednik Županijske komore Zadarske županije:
‘Tankerska’ vuče sve
– Taj postotak nikad nije bio velik, najviše do 2,1 posto, tako da niti ovi pokazatelji nisu tako strašni kako se to čini na prvi pogled. Rezultati doduše nisu bajni, ali mi smo u ovoj godini imali čak i lagane gospodarske pomake. U prvom kvartalu, pa čak i u prvom polugodištu imali smo nešto bolje rezultate nego lani. Evidentno je ipak da zbog situacije na svjetskom tržištu ‘Tankerska plovidba’ ima lošije rezultate i to se automatski odražava na ukupne rezultate u gospodarstvu Zadarske županije.
U razdobljima kada je ‘Tankerska plovidba’ dobro stajala, „vukla” je i županijski prosjek. Čim je lošije razdoblje, odmah su i ukupni pokazatelji drukčiji. Podrobnija analiza po djelatnostima daju drukčiju sliku, i po njima se točno može vidjeti kakve se promjene događaju. Činjenica je – ovog časa imamo lošije rezultate ukupno gledajući – kazao je Jurin.
Situacija ipak nije tako dramatična, nastavlja:
– Mi smo dotaknuli dno krajem pretprošle godine, oporavak je krenuo što je posebno vidljivo kroz turistički promet i kroz rast broja zaposlenih. Ta dva pokazatelja upućuju na to da smo mi krenuli u oporavak, a ono što posebno očekujem još je jači gospodarski porast otvaranjem luke Gaženica krajem 2013. odnosno 2014. godine što će imati značajnog utjecaja u gospodarskim kretanjima Zadarske županije i sigurno će se odraziti u odnosu na ove podatke, ne samo zbog velike investicije koja se tamo događa.
Gaženica je značajna i značit će uistinu veliki preokret jer će pokrenuti brojne gospodarske aktivnosti oko samog projekta luke, a isto tako će utjecati i na poslovne zone. U to će se vrijeme i zona Crno približiti početku realizacije, tako da će 2014. godina značiti prekretnicu u zapošljavanju i u svim ostalim elementima – zaključuje Jurin, nadajući se boljim gospodarskim vremenima.
Prema objavljenim podacima, iako je u prvih šest mjeseci 2011. godine evidentiran rast prihoda od 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, u istom su razdoblju rashodi porasli za 1,8 posto. Pozitivne trendove o kojima je govorio Jurin predvode djelatnosti trgovine, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, te usluge pružanja smještaja, dok negativan trend imaju prijevoz i skladištenje, trgovina nekretninama, građevinarstvo i prerađivačka industrija.
Nova luka Gaženica najveća je investicija u Dalmaciji od koje i Zadrani puno očekuju
/ Foto: STRABAG
Pad investicija 9,3 posto
Luka Gaženica bi zbilja trebala značiti “čudo” jer dosadašnja analiza pokazuje kako poslovne zone nisu zaživjele u željenoj mjeri, a i u užem području Zadra ukupni su prihodi smanjeni za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Čak su i investicije pale za 9,3 posto, iako je na županijskoj razini vrijednost investicija veća za četiri posto.
Sve u svemu, stanje je loše i prati ukupan trend na razini čitave države, a čak je i lošiji od nacionalnog prosjeka, premda se u široj hrvatskoj javnosti Zadarska županija zadnjih godina doživljava kao jedno od, gospodarski, izglednijih područja. Brojke, međutim, tvrde suprotno, a jedino što ohrabruje, naznake su početka oporavka, koji očigledno neće biti niti brz niti jak.
Mišel Kalajžić
Blokirano 27 milijuna
Prosječna plaća iznosila je 3992 kune što je na istoj razini kao i lani. Prihodi po zaposlenom iznose od 142.229 kuna do 940.474 kuna. Prosječna neto plaća iznosila je od 3402 do 5319 kuna. Zbog blokade računa pravne osobe nisu podmirile oko 33 milijuna kuna. Od toga su obveze u blokadi duže od godine dana u vrijednosti od oko 27 milijuna kuna.
Dva kobna stečaja
Najbolja godina u udjelu zadarskoga gospodarstva na nacionalnoj razini bila je 2008. i 2009. kada su svi pokazatelji bili u plusu, ali ni tada udio nije iznosio više od 2,1, odnosno 2,2 posto.
– Unatrag 30 godina, najveći rast zabilježen je otvaranjem ‘Polikema’, a zatim i ‘Sojare’. Kad je ‘Sojara’ otišla u stečaj, to se odmah negativno odrazilo. U manjim sredinama kada dvije tvrtke odu u stečaj odmah se to vidi na postotku u ukupnom djelu, za razliku od većih sredina gdje se takve promjene puno teže osjete – ističe Dario Jurin.
