Projekt Vjetrosolana – Nova industrija morske soli, predstavljen je jučer u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, gdje je inovator Ivan Šimić zainteresiranima predstavio jedinstvenu tehnologiju proizvodnje soli, koja bi Hrvatsku mogla gurnuti u vrh proizvođača ovog toliko potrebnog proizvoda.
Šimić je zaštitio proizvodnju od oborina te na taj način produžio proizvodnu godinu s tri na svih 12 mjeseci, a uz to je dobio dodatnu površinu koja hlapi te na taj način proizvodnju povećao za osam do deset puta u odnosu na klasične načine.
– U količinskom smislu konkuriram afričkim proizvođačima, a u kvalitativnom, s obzirom da se sol taloži u neprestanom pokretu gustine mase, ova sol ima visok postotak magnezija, kalija i kalcija, što povećava njenu vrijednost u konzumnom smislu, kazao je Šimić.
U Hrvatskoj se uvozi gotovo 90 posto soli, a trenutačna proizvodnja je oko 22 tone i još smo, kaže, liliputanci svjetske proizvodnje. U Zadar je stigao jer je ova regija pogodna za proizvodnju, posebno mjesta više izložena vjetrovima maestralu i buri, predio od Ražanca do Paga.
– Držim da se ovdje može ostvariti proizvodnja od preko 5 milijuna tona. To su ogromne količine kojima bi mogli postati vodeći proizvođači soli u Europi, ako ne i u svijetu, kazao je Šimić.
Kako bi se planovi otvaranja solane realizirali potrebno je riješiti još dosta toga, a trenutačni problem stvara, naravno, administracija.
– Ovo je inovativni koncept kojeg nema u pravnoj regulativi. Tražio sam da Vlada reagira na ovaj patent i novu tehnologiju, jer ona je izuzetno komercijalna i ima ogroman komercijalni potencijal, kako bismo mogli ovo implicirati u gospodarski i geografski prostor. Međutim, dobio sam podršku od Ureda predsjednika i pisao sam ministarstvima, ali još sve stoji, kaže Šimić, ističući kako mu treba prostor, a to su kamene pustopoljine podvelebitskog dijela, te da je već projektirana vjetrosolana Ražanac koja bi proizvodila oko 500 tisuća tona soli i koja bi bila središte vizitorskog turizma, a u program bi bili ukomponirani i haloterapijski sadržaji.
Istaknuo je kako bi se izgradnjom vjetrosolane prostor oplemenio u tri smjera – proizvodno, turistički i zdravstveno. Za sada sve stoji, iako bi mu za prvi korak projekta trebalo 600 kvadrata i to je razlog zbog kojeg održava prezentaciju. Za projekt već ima poslovne partnere, a kazao je i kako je ono najvažnije što će projekt donijeti Zadarskoj županiji – posao.
– Prirodnjak sam po struci, završio sam šumarstvo i poslijediplomski studij oblikovanja parkova i prirodnih rekreacijskih objekata i meni je u krvi promatranje prirode i nekih njenih zakonitosti. Proizvodnja soli bila mi je intelektualni izazov, a kako se u zadnje vrijeme bavim proučavanjem povijesti, vidio sam da se u klasičnoj proizvodnji soli ništa nije mijenjalo zadnjih 2.000 godina, iako imamo neka tehnološka rješenja modernog čovjeka poput pumpi i betona te modernih cijevi. Vidio sam da igrom tih modernih dostignuća možemo nešto napraviti i vjetrosolana se rodila iz dva koraka. Prvo sam patentirao morsku solanu s preljevnim kaskadnim bazenima, a morska solana sa slojevitim površinama, kao vjetrosolana, je modificirani oblik jedne od tih, kazao je Šimić.
