Iako će se danas mnogi ekonomisti zakleti da se najveća svjetska financijska kriza nije mogla izbjeći, američki ekonomist mađarskog porijekla Melchior Palyi još je 1936. godine proročki najavio da će zbog grešaka u Zakonu o bankama jednoga dana bankarski „rizik biti uvećan do katastrofalnih razmjera", piše WSJ.

 

Upravo je te 1936. godine, kada su „financijske izvedenice" bile još samo znanstvena fantastika, Palyi upozoravao na posljedice odluke države da banke ne smiju ulagati u vrijednosnice, koje nemaju potvrđen kreditni rejting od najmanje dvije rejting agencije.

Palyi je tada tvrdio da je katastrofalno odgovornost banaka i regulatora za ulaganja prebacivati na nekoga drugoga, u ovom slučaju na rejting agencije, jer je samo pitanje dana kada će se njihova odgovornost morati prebaciti dalje, najvjerojatnije na porezne obveznike. Još 1936. Palyi, tada profesor na Sveučilištu u Chicagu je revolucionarno predlagao potpunu zabranu objavljivanja rejtinga.

Prema njegovoj analizi od 1920. obveznice sa kreditnim rejtingom dodijeljenim od agencija defaultale su u trećini slučajeva, a često u istoj godini u kojoj su dobile rejting.

Palyi je kritizirao predloženi zakon tvrdeći da se likvidnost njime zamjenjuje s „prebacivanjem odgovornosti (shiftability) što će na kraju završiti katastrofalno.

Umjesto da ga posluša, vlada je svoje napore usmjerila u nalaženje metode kako ocjene rejtinga učiniti preciznijim.

I danas, kada se vidi da su rejting agencije oslobodile banke od odgovornosti za vlastita ulaganja i učinile ih neodgovornima u borbi za sve višim prinosima, uloga agencija se i dalje ne dovodi u pitanje već im se samo nameću stroža pravila igre.

Palyi je u SAD-u završio kao izbjeglica iz Hitlerove Njemačke gdje je bio glavni ekonomist Deutsche Banke, a zatim i glavni ekonomski savjetnik njemačke središnje banke, koja se borila sa hiperinflacijom 1930. godine.

Osim protiv rejting agencija, Palyi se protivio politici poticanja Amerikanaca da kupuju nekretnine jer je smatrao da će vezanje ljudi uz nekretninu smanjiti mobilnost na tržištu rada, a njih učiniti ovisnima o kreditima banaka.