Strancima je zbog kamata koje su 100 posto više nego u zemljama Europske unije, ove godine draže nego inače štedjeti u Hrvatskoj, pa ne treba čuditi da je gotovo svaki deseti štediša Splitske banke strani državljanin ili što je samo u kolovozu za 60 posto skočila njihova štednja u Erste banci.
Koliko se isplati štedjeti u Hrvatskoj, najbolje su nam objasnili u Hypo-Alpe-Adria banci, gdje kažu da se u zemljama EU-a kamate na štednju uglavnom kreću u rasponu od dva do tri posto, dok je u Hrvatskoj taj raspon od četiri do sedam posto. Ističu također i još jedan čimbenik privlačnosti: mnoge zemlje članice EU-a imaju porez na kamate, koji u nas ne postoji.
Uz lijepi prinos, strancima je primamljivo i to što, kao i domaći svijet, mogu računati da su im potpuno osigurani ulozi do 400.000 kuna. Tako se na zov domaćih banaka što se ove godine žestoko nadmeću koja će privući više novca, pa podižu kamate i uvode razne premije, odazivaju i ljudi izvan hrvatskih granica.
U Societe Generale Splitskoj banci navode da je od ukupnog broja njihovih depozitara 9,3 posto stranih državljana, a ove ih je godine pet posto više nego lani. Stranci kod njih drže 8,7 posto od kompletne štednje što trenutačno iznosi šest i pol milijardi kuna, pa stranci imaju oko 566 milijuna kuna ušteđevine.
U Erste&Steiermarkische banci bilježe osjetan rast štednje stranih državljana – samo u kolovozu porasla je više od 60 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a najveći rast ostvaren je u Istri i Rijeci.
Kamate i premije
Oko 8000 stranaca ima štedni račun u OTP banci iz koje kažu da njihov broj stalno raste što je indikator da se isplati štedjeti u Hrvatskoj. U Hypo-Alpe-Adria banci nisu u posljednje vrijeme primijetili da štednja stranaca značajnije raste te navode da kod njih ona nije bitno zastupljena i da se radi uglavnom o državljanima zemalja iz bližeg okruženja.
I u Raiffeisenu rast štednje stranaca opisuju blagim, a u Zagrebačkoj banci nisu osjetili značajniji pomak u trendu oročavanja štednje stranaca te navode podatak da je njihov udjel u depozitima u jednom aktualnom, posebnom štednom modelu, iznosi oko tri posto.
Drukčija iskustva imaju u Privrednoj banci Zagreb, pa vele da im stalno raste broj štediša iz susjednih zemalja, a samim tim i volumen štednje, no bez detalja o postotku rasta, broja takvih štediša…
Domaći bankari su, čini se, kamatama, bonusima, premijama… pogodili “u sridu” i izvan granica Hrvatske. Samo jedno treba znati: od banke koja štedišama plaća pet, šest ili sedam posto kamata, ne treba očekivati da će kredite davati po tolikim cijenama.
Banka mora zaraditi i za sebe i kamatu za štedišu, pa krediti nikako ne mogu biti jeftina roba.