S jeseni kad otpada lišće ogole se i podaci o hrvatskom gospodarstvu koje prema pokazateljima platne bilance s minusom od 3,4 milijarde eura nema "pas za što ujesti", a onda ulete milijarde od turizma omogućujući uljuljkivanje u sne o gospodarskom čudu.
Deficit hrvatske platne bilance je 3,4 milijarde eura u prvom polugodištu. To znači da je Hrvatska najprije nevjerojatno više roba uvezla nego izvezla, pa smo na toj osnovi ostali dužni puste milijarde eura. Onda se s tim sravnilo strana ulaganja (nažalost, najčešće to treba provesti kao kupnju ovdašnjih boljih bokuna), doznake gastarbajtera, novac zarađen tranzitom, novac odrađen uslugama u inozemstvu i konačno novac od turizma (u oba pravca), da bi došli do bijednog rezultata s ovolikim minusom.
Tada bi se svi trebali uhvatiti za glavu, ali uleti nam apaurin ili bolje rečeno antibiotik u vidu deviznog priljeva od turizma. istina njegov je manji dio već uračunat u ovom minusu. No kada država sravni podatke o šestomjesečnom platnobilančnom minusu mi obično s velikom sigurnosti možemo govoriti u devetomjesečnom pa i cjelogodišnjem deviznom priljevu od turizma, a njegov se najberićetniji dio ubrao u trećem tromjesečju. Tako je bilo i sad kada je istovremeno s objavom ovog podatka ministar Božidar Kalmeta priopćio na sjednici Vlade da će Hrvatska nakon lanjskih 6,3 do 6,4 milijarde eura od turizma ove godine ubrojiti sedam milijardi dolara. Pa će biti i za pokriće ovog minusa, iako će, nažalost, minusa do kraja godine ostati.
Premijer Sanader uspješnom pokazatelju iz Kalmetinog resora, pridodao je manje-više znan, ali nigdje iskazan podatak da tome valja pridružiti i 30-ak posto ilegalnog novca što se zahvaljujući turizmu prelijeva po Hrvatskoj.
Hrvatska bi bez turizma, najkraće rečeno bila zemlja s ozbiljnom brigom oko bankrota. Ovako smo – stabilna zemlja srednjeg dohotka, kako nas odnedavno hvali i Svjetska baka (koju istina i bog baš i ne zanima kako mi živimo, već jesmo li kao zemlja u stanju redovno plaćati svoje obveze).
Dakle, deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom polugodištu ove godine iznosio je 3,37 milijardi eura, što je 3,6 posto ili za 118 milijuna eura više nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke. No svi su izgledi da ćemo sa sedam milijardi eura ove godine zaraditi šestotinjak milijuna eura više nego lani od turizma.
Dakle, i ovogodišnja turistička sezona je bila rekordna po broju gostiju i prihodima od turizma, koji se do kraja godine očekuju u iznosu većem od sedam milijardi eura, a u 2008. očekuje se daljnje povećanje broja gostiju i prihoda od tri do pet posto, izjavio je ministar turizma Božidar Kalmeta na sjednici Vlade.
Naravno ostajemo u osjetljivoj zoni – prevelike ovisnosti nacionalne ekonomije od turizma. On je, pak, rizična djelatnost, a što smo se za rata sami uvjerili. Osim toga turistički kapaciteti i konkurencija u svijetu zastrašujući su i viškovi ponude (jer većina zemalja za razvoj ili sam izlazak iz siromaštva puca na turizam) dovode kupce u poziciju gospodara izbora.
Na osnovi podataka o tih čak 3,4 milijarde minusa zasad se može konstatirati stabiliziranje deficita nakon snažnog rasta prošle i pretprošle godine, ocjenjuju analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima". Visok deficit tekućeg računa ostvaren je prvenstveno zbog nastavka nepovoljnih kretanja u robnoj razmjeni koja se nisu u potpunosti mogla neutralizirati poboljšanim ostvarenjima pri razmjeni usluga.
Naime, robni deficit je čak 4,69 milijardi eura za to razdoblje.
Suficit se, pak, ostvario kod razmjene usluga i to za 1,63 milijarde eura. Najviše od putovanja, odnosno turizma – već dotad 200 milijuna eura više nego godinu prije.
Vlada je prihvatila izvješće o analizi ovogodišnje turističke sezone te prijedlog programa pripremnih i provedbenih aktivnosti za iduću godinu, čestitajući svima u turističkom sektoru na kvalitetno odrađenom poslu.
Ministar Kalmeta izvijestio je da je u glavnom dijelu turističke sezone, koja još traje, zabilježeno povećanje dolaska turista za osam posto, a noćenja za šest posto u odnosi na lani.
Istaknuo je da se do kraja godine očekuje sedam milijardi eura prihoda od ovogodišnje sezone (2003. prihodi su bili nešto veći od pet milijardi eura).
Kalmeta je naglasio da se još bolji rezultati očekuju od sezone iduće godine, pri čemu se očekuje povećanje broja turista i prihoda od tri do pet posto.
Zadovoljstvo turističkom sezonom izrazio je i premijer Ivo Sanader te pozvao na veće napore u suzbijanju sive ekonomije u turizmu, budući da bi se, pribroje li se prihodima od turizma i oni u "sivoj zoni", ukupni prihodi kretali između devet i deset milijardi eura.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković iznio je podatke iz istraživanja koje je provelo njegovo i Ministarstvo turizma, a po kojima preko 500 turističkih objekata 83 ili 84 posto hrane i pića koje koriste ima domaće podrijetlo.