Hrvatska je Vlada na sjednici u četvrtak donijela odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Lučke uprave Zadar u visini od 120 milijuna eura kod njemačke razvojne banke KfW radi financiranja projekta „Nova luka Zadar" u Gaženici.
Također, Vlada je dala suglasnost za sklapanje ugovora o kreditu između Lučke uprave Zadar i KfW koji će se iskoristiti za financiranje izmještanja trajektnog terminala iz povijesne gradske jezgre Zadra i izgradnju nove trajektne luke u Gaženici u blizini teretne luke, 3,5 km južno od gradskog središta.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 220 milijuna eura, a osim ovog kredita projekt će se financirati zajmom Europske investicijske banke u visini od 100 milijuna eura. Početak izgradnje trajektnog terminala planiran je u 2008. godini, a završetak 2012. godine.
Vlada je prihvatila izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje ugovora o jamstvu između RH i EIB-a, a potpisivanje ugovora predviđeno je u petak 7. rujna u Zadru.
Tada bi u Arsenalu potpisu ugovora trebali nazočiti i ministar financija Ivan Šuker kao i ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta.
Nakon dovršetka autoceste, a u direktnoj svezi s njim, dovlačenja autoceste do Gaženice brzom spojnom cestom u gradnji, a čije otvaranje uskoro slijedi, riječ je o najvećem litoralnom projektu Zadra, odnosno jednom od oslonaca daljnje afirmacije Zadra i Zadarske županije kao područja pomorskog gospodarstva prvog reda.
Putovi ka Zadru ne završavaju u njemu već se normalno nastavljaju morskom autocestom (u međuvremenu dobili smo i trajekte koji tako laskave ocjene i opravdavaju) do ovdašnjih otoka, drugih luka u Hrvatskoj, odnosno Ancone u Italiji, a zašto ne kroz bolji feader servis i RO-RO brodove i do drugih luka na Mediteranu.
Lučko, odnosno pomorsko gospodarstvo, ako je dobro posloženo, vrijedno je kao multiplikator gospodarstva. Procjene su da se na kunu obrnutu u lukama u principu obrne i pet pa i više kuna ukupno, što na cestama, kontrolama tereta, špediterskim i drugim uslugama, mogućnostima dorada ili prerada određenih tereta, osiguranjima i sl.
Luka je, dakle, infrastruktura koja omogućuje gospodarski rast i razvoj, ako je priča oko nje dobro složena. Istina je da nakon ovog treba vidjeti kako na najblaži mogući način uklopiti u ovo prestrukturiranje i teretnu luku u njenim temeljenim kapacitetima.
Vidljivo je, naime, dvojako inzistiranje na “novoj luci Zadar” u nazivu ovog projekta. S jedne strane opravdano u mjeri obrazloženja za ovako značajnu investiciju države, jer luka o kojoj je riječ istinski će niknuti na morskoj površini kao nova. S druge strane, mnogima odgovara inzistiranje na novoj luci kao iskazu diskontinuiteta s Lukom Zadar prodanom kroz dionice.
Riječ je o brkanju krušaka i jabuka. Prodana je tvrtka Luka, a ne zadarska luka. Luka Gaženica u potpunosti je državna, odnosno sav teritorij luke javno je pomorsko dobro i njime upravlja država preko Lučke uprave Zadar. Tvrtka Luka Zadar samo je firma koja ima koncesiju za obavljanje lučkog posla za što državi plaća koncesijsku naknadu. Država (pod određenim uvjetima) može koncesiju raskinuti i dati je bilo kome za koga procijeni i ima argumente da će najbolje obavljati lučki posao, odnosno može pojedine poslove u luci izdati kroz desetke različitih koncesija mnoštvu tvrtki. Dakle, kada je u pitanju “lučko bogatstvo” Zadra, ono je i dalje nacionalno blago i nitko ga nije kupio.