Sasvim jednostavno pitanje je - koja će moćna svjetska kompanija izabrati za svoje važne i složene pogone zemlju u kojoj nema mlade školovane radne snage, odnosno zemlju u kojoj nemaju jamstvo da će i za pet ili 10 godina to isto imati. Za razliku od većine Europe, Irska to ima. Hrvatska? Nema!

Hrvatska gubi 10.000 stanovnika na godinu, podatak je na koji već godinama upozorava Jakov Gelo, naš vodeći demograf.

Zadar u dobitnoj trojci

Splitska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija jedine su u Hrvatskoj koje u 21. stoljeću imaju pozitivan prirodni prirast - više živorođenih nego umrlih.
Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, pozitivan prirodni prirast 2006. bio je samo tu. Sve druge županije imale su negativnu vitalnu mijenu. Vitalni je indeks u Ličko-senjskoj županiji najnepovoljniji: umrlo je dva puta više osoba nego je rođeno, a slijede Karlovačka, Sisačko-moslovačka, Krapinsko-zagorska itd.

Na državnoj razini u 2006. bilo je 41.466 živorođene djece, odnosno rodilo se 1.046 djece manje nego godinu dana prije. Istodobno je broj umrlih bio 50.378, odnosno 1.412 manje nego godinu dana prije. "Vitalna mijena za Hrvatsku u odnosu na 2005. povoljnija je za 366, međutim i dalje je negativna jer je 8932 osobe više umrlo nego se rodilo", izjavio je Jakov Gelo, profesor demografije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Gubici na temelju prirodnog prirasta počeli su 1991. do kad smo si tepali kao mladom društvu i sablaznili se nad europskim "pitar" grafikonom stanovništva.

Gospodarsko-socijalne posljedice

Ulazimo u klasičan problem koji nas već žestoko nagriza: zbog malog broja živorođenih u radnu dob ulaziti će sve manje stanovništva, stariji će dominirati radnim procesom, što znači i manju produktivnost, te će se povećavati starački kontingent.Problem mirovinske reforme koji nas i ovako lupa po glavi, jer su umirovljenici presiromašni, a zaposleni ne mogu više podnositi teret solidarnosti za situacije u kojima se broj umirovljenika izravnava sa zaposlenima.

Model mirovina temeljem solidarnosti prisutan manje više u cijeloj Europi izgrađen je kada je odnos zaposlenih koji uplaćuju u fondove i umirovljenika koji iz njih troše bio 1:3, ali je to vrijeme odavno prošlo.

Podaci o iseljavanju iz Hrvatske tijekom ratnih godina nisu na žalost statični podaci. Mnogi mladi ljudi koji su iz raznih razloga napustili zemlju stvorili su obitelj i izrodili djecu negdje drugdje, nerijetko u tzv. Novom svijetu. Time su naši gubici, i njihovi dobici, višestruko uvećani.

Zadarska županija pozitivna

No, vratimo se Zadarskoj županiji. Ona je dakle jedna od tri s pozitivnim prirodnim kretanjem stanovništva u državi. Odmah tome dodajmo podatak da je Zadarska županija i jedna od rijetkih u zemlji koja ima izrazito pozitivan saldo migracija što unutarnjih što vanjskih, odnosno (nakon ratnih propadanja u ovim pokazateljima) spada u tri najjače sredine u zemlji kada je u pitanju na taj način uvećano stanovništvo.

To, pak, govori o razvojnoj snazi ovog područja koja je, ipak, pozitivnija od većine u zemlji. Uostalom to i treba početi njegovati kao jednu od bitnih zadarskih karakteristika i strateških prednosti. Spominjati je jednako često kao autoceste, luke, ugledne tvrtke, Sveučilište i druge sastavnice budućnosti, odnosno i češće.