S Nevenom Klarinom direktorom DHM-a razgovaramo o budućnosti i perspektivama Doma u svjetlu dužih najava o organizacijskom prelasku prostora i Doma pod zadarsko Sveučilište.
*Kakvo je stanje ovog trenutka?
– Sve pripremne radnje su obavljene. Prelazak DHM-a znači osnivanje Poslovnog centra Sveučilišta u Zadru. Osnovna je ideja da takva tvrtka preuzme na sebe sve komercijalne djelatnosti i nastavne aktivnosti Sveučilišta. Nije riječ o "izmišljanju tople vode" jer model je Maribor napravio davno. Isti je model prisutan i u Osijeku potpisom ugovora između Grada, Županije i Sveučilišta i osnivanje Razvojno tehnologijskog centra, jednu sličnu tvrtku radi i Sveučilište u Rijeci. S obzirom na tendenciju širenja Sveučilišta ukazala se potreba za takvom tvrtkom koja bi opsluživala Sveučilište. Drugi je, pak, razlog što je sam DHM već kroz nekoliko godina svoju djelatnost okrenuo k Sveučilištu više nego potrebama Grada, zadovoljavanju tih gradskih potreba posebice mladih kroz sadržaje na kojima je ustanova pred više od 20 godina zamišljena. Okolnosti su se umnogome mijenjale. Dakle, ova sinergija već postojećeg djelovanja DHM-a i nastavka truda Grada da se potpomogne Sveučilište odluka je o pristupu tvrtke Sveučilištu.
*Kako Grad, odnosno Sveučilište, na to gledaju i u kojoj su fazi s formalizacijom tih namjera?
– Čitava inicijativa začeta je pred pet godina, ali nije operacionalizirana. Sad smo na kraju jer tvrtka je registrirana od strane Sveučilišta, a Grad to želi dovesti do kraja. Do konca srpnja će se administracija obaviti i s 1. listopada, odnosno akademskom godinom bi tvrtka tako krenula.
Zadaće Centra
*Koje su temeljne zadaće tvrtke?
– Nastaviti dio djelatnosti u smislu nastavka studentske prehrane, potom uređenja Studentskog kluba, ovdje bi bila smještena studentska referada, prostor Studentskog zbora, organizacija skupova i manifestacija, škole stranih jezika, upravo radimo skup sa studentima elektrotehnike i fizike iz Zagreba, tu su ljetne škole. Trebali bi preuzeti i komercijalizaciju slobodnih, dakle, ljetnih termina Studentskog doma, dakle, hostela, i sredstvima iz svih djelatnosti sufinancirati rad studentskih udruga. Planiran je početak rada Odsjeka za mediteranske kulture i agronomiju gdje je jako puno prostora i potrebe da proizvode s velikog posjeda komercijaliziramo na tržištu. Golem je prostor koji se otvara s mogućnošću Centra za strane jezike. Naravno da je puno toga stvar budućnosti jer smo limitirani prostorom i sadašnjim korisnicima.
*Kakva je tu budućnost i dogovor?
– Sadašnji korisnici ostaju ovdje, a to su pet udruga i HTV s gotovo 50 posto prostora, dok se pitanje njihovog prostora putem Grada ne riješi. Bez tog rješenja nema mogućnosti za važnije pomake u samom Domu. Ugovor će obuhvaćati i sva ta rješenja.
*Grad, dakle, planira jedan nazovimo ga multimedijalni suvremeni Centar za mlade?
– To je preduvjet svega o čemu govorimo. Moramo kazati da je 1983. ova ustanova otvorena kao prostor za mlade. Prošlo je 25 godina, promijenjeni su uvjeti, navike i potrebe. Ova ustanova i organizacijski i funkcionalno ne odgovara na neke aktualnosti. Sada za budućnost zaista valja saslušati potrebe mladih i sadašnji trenutak te definirati te nove prostore.
Pitanje prehrane
*Prehrana studenata ostaje jedna od jasnih zadaća vaše tvrtke. Moram vas u tom kontekstu pitati kakvo je stanje s obzirom i na sporenja pa i prosvjede na toj relaciji od strane dijela studenata koji su išli i ka Zadru?
– Moram kazati da studentske prosvjede, traženja i aktivnosti podupirem jer je to način osiguranja promjena i širenja njihovog statusa i standarda. Istina od sedam jasnih zahtjeva koje su imali u nizu segmenata studentskog života ostali, osim prehrane, zanemareni su što ja ne želim posebno komentirati osim možda da je ovdje ipak postojao način komunikacije. Artikulirane, realne, ostvarive i pravilno usmjerene zahtjeve uvijek valja podržati, štoviše, pomoći u pravilnoj artikulaciji i usmjerenju. Neke stvari nisu na meni da ih komentiram, ali vidjeli ste da su prosvjedi išli ka Gradu i gradonačelniku. Istina je, pak, da u ovom trenutku Grad kao subjekt u cijeloj stvari i nemate jer se ovo rješava na relaciji Ministarstva znanosti i drugih subjekata.
*Koliko je to vezano uz dosadašnju vlasničku formu samog DHM-a?
– DHM je u vlasništvu Grada i ima dvostran ugovorni odnos s Ministarstvom znanosti, u kojem obavljaju i razmjenjuju prava i obveze i on je važeći dok njegove odredbe strane poštuju. Ne raskida se. Dakle, spora nema. Posao prehrane radimo i radit ćemo ga jer pod sadašnjim uvjetima teško da će se itko drugi javiti na natječaj jer je posao neprofitabilan. Mislim da i ne treba biti profitabilan, već se rashodima pokrivati, što nažalost nije slučaj. Drugi razlog bitan za buduće djelovanje, zbog čega će se u ovoj novoj formi taj posao nastaviti raditi je što prehrane koje funkcioniraju unutar sveučilišta dio sredstava koje ostvaruju raznim segmentima svog rada pokrivaju gubitke nastale u prehrani. Split u prehrani ima tri milijuna kuna gubitka, ali u studentskom servisu ima neto dobit od sedam milijuna. Mi dosad nismo imali taj manevar.
*Dakle, formom Centra pri Sveučilištu idete prema formi kojom se to stanje može poboljšati?
– To je jedan od aspekata. Drugo je pitanje cijena. One više nisu sporne, a ide i sustav uvođenja iksica i cijene se utvrđuju jedinstveno u Hrvatskoj. Sve cijene imate na internetu i možete provjerom ustanoviti goleme razlike u cijeni studentske prehrane Osijeka, Splita, Dubrovnika… i Zadra. Mi nismo ništa ni tražili nego da nas se u ponudi izjednači s drugim prehranama. Od 1 080 pojedinačnih jela Zadru su odobrena samo 132 čime smo u sezonalnom osciliranju ili, pak, dnevnom osciliranju nabavnih cijena ostavljeni bez manevra. U Ministarstvu tvrde da će se to riješiti. Neki problemi ostaju jer mi nismo tehnološki osposobljeni za ovakav priljev abonenata. od 1 500 studenta na prehrani njih 93 posto se hrani kod nas, a sedam posto u hotelu Iž, jedini koji je još u sustavu. Trebamo znatno moćniju kuhinju. To su stvari projekcije razvoja Sveučilišta. Temeljno je da smo sudbinski na istoj strani kao i studenti jer rješavanje interesa i realizacija potrebe jednih je i interes i potreba drugih. Nepovoljan položaj DHM-a je nepovoljan položaj studentima i obrnuto. Cilj je realnost da ovaj Centar treba tome služiti i to je preambula osnivanja ovog Centra. Dijeljenjem sudbine sa Sveučilištem rješavat će se i ti problemi.
*Zašto iksice još nisu riješene, i što je s pričama da će zadarskim studentima poskupiti prehranu?
– Odluku o aktiviranju iksica ne donosimo mi. Mi smo riješili infrastrukturu uloživši u to sredstva, a Ministarstvo znanosti treba donijeti odluku i instalirati ih. Kod cijena navodim da je naša ugovorna obveza tri menija, jednog osnovnog, dva dodatna i vegetarijanskog i to se ispunjava. O ukusima je teško razgovarati, kao i kvaliteti. Obveza i ono što činimo je nutricionistička analiza u kojoj sve odgovora zadanom. Osnovni je meni neosporan i svagdje stoji 16,75. Kod izbornih u nas su sada ugovarani meniji s fiksnom cijenom od 21 kunu. U drugih se izborni uzima pojedinačnim jelom. Kada naš meni razbijete na jelo, salatu, juhu.. dobijete da je u Rijeci, Zagrebu, Splitu u zbiru skuplji za 20 do 30 posto.