Zadar je, unatoč sezonskim oscilacijama na godišnjoj razini, pet godina bilježio pad nezaposlenosti čime je broj ljudi na Zavodu sa 17.600 pao na oko 11.000, ali posljednja tri mjeseca snage više nema.
Potkraj siječnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 299.083 nezaposlenih, što je za 5.930 osoba ili 2 posto više nego prethodnog mjeseca, te 15.083 osobe ili 4,8 posto manje nego istog mjeseca 2006. godine.
Evidentirana nezaposlenost bilježi uobičajenu tendenciju mjesečnog povećanja u ovo doba godine zbog većeg broja ulazaka u nezaposlenost (24.081 osoba) od izlazaka iz nezaposlenosti (18.151 osoba). No, istodobno nastavlja i višemjesečnu tendenciju smanjenja uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, i to na relativno visokoj razini od 4,8 posto.
Zadar "vozi" u "crvenom"
Nažalost, to što je godinama vrijedilo za Zadar, više ne vrijedi. Podaci HZZ pokazuju da je u Zadarskoj županiji u siječnju 2007. u odnosu na siječanj 2006. godine došlo do rasta nezaposlenih prijavljenih na Zavodu s 11.640 na 12.094, odnosno da je na godišnjoj razini, dok je u prosjeku Hrvatske smanjena nezaposlenost za 4,8 posto, ovdje je došlo do porasta nezaposlenosti od velikih 1,6 posto.
U prošlom se mjesecu u evidenciju nezaposlenih prijavila 24.081 osoba (29,9 posto više nego prethodnoga mjeseca, te 3 posto više nego u siječnju 2006. godine).
Pritom je najviše novoprijavljenih nezaposlenih osoba došlo izravno iz radnog odnosa (68,5 posto), a potom iz neaktivnosti (28 posto), dok je znatno manji broj pristigao izravno iz redovnog školovanja (2,9 posto).
Iz evidentirane nezaposlenosti otišla je ukupno 18.151 osoba (2,8 posto više nego prethodnoga mjeseca, te 6,3 posto više nego u siječnju 2006. godine).
Zbog zapošljavanja, bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada, evidenciju je napustilo 10.511 osoba, a 7.640 ih je brisano iz ostalih razloga.
Prema ugovoru o radu u siječnju je zaposleno ukupno 9.639 osoba, što je 11,6 posto više nego prethodnog mjeseca, a 15,9 posto više nego u siječnju 2006. godine.
Pritom je najviše osoba zaposleno u prerađivačkoj industriji (23,4 posto od ukupnoga broja), trgovini na veliko i malo (21,4 posto) te poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (9,9 posto).
Četiri gubitničke županije
Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodili Grad Zagreb (1.574 osoba ili 16,3 posto), Splitsko-dalmatinska županija (1.070 osoba ili 11,1 posto), te Osječko-baranjska županija (829 osoba ili 8,6 posto).
U odnosu na prethodni mjesec evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama. Najveće povećanje zabilježeno je u Istarskoj (6,9 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (5,2 posto). Hrvatski prosjek je rast mjesečne nezaposlenosti od tri posto. Zadarska županija bilježi rast od 3,9 posto s prosinca na siječanj. To nije zabrinjavajuće.
Naime, Zadarska županija jedno je od područja izrazitog sezonskog zapošljavanja, te je i normalno da se na mjesečnoj razini u periodu nakon sezone bilježi veći rast od prosječnog u zemlji.
U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, razina nezaposlenosti smanjena je u sedamnaest županija, a najviše u Varaždinskoj (12,6 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (11,4 posto). Razina nezaposlenosti u Zadarskoj županiji nije padala što, dakle, znači da smo od 21 županije i Zagreba jedni od onih četiri u kojima je nezaposlenost porasla na godišnjoj razini. To je loš i upozoravajući podatak za sve koji su dužni misliti o boljitku ove županije.
Trend traje već četiri mjeseca
Upozorili smo na ovu tendenciju već s prvom naznakom kada je u listopadu ove godine prvi put u šest godina došlo do apsolutnog rasta nezaposlenosti na godišnjoj razini, tada za naizgled smiješnih 0,1 posto. Naveli smo i to da se u statistici kod velikih brojki s jednim mjesecom ne mogu donositi zaključci, ali da se to čini kada se neka tendencija pokaže u tromjesečnom nizu. To se nažalost i dogodilo.
Možemo navesti niz riječi utjehe za Zadrane, odnosno nezaposlene, ali to stvarnost neće promijeniti. Prva bi utjeha bila da je pred ovom županijom već s ožujkom nalet prvih natječaja za sezonsko zapošljavanje i da se očekuje da ono bude uobičajeno snažno (među najvećima u Hrvatskoj).
Mogli bismo i kazati da je ovdje niz specifičnosti, pa i pohvalnih pokazatelja. Naime, prema nizu statistike kada se sravne natalitet i mortalitet, vanjske i unutarnje migracije, Zadar, odnosno Zadarska županija spada u svega nekoliko sredina u zemlji koja ostvaruje neto priliv stanovništva, dok ga Hrvatska kao zemlja – gubi.
štoviše, Zadar ima najveći neto prirast stanovništva u postotku u zemlji. Dakle, više nezaposlenih, jer je Zadar kao atraktivna sredina uspio suprotno većine u državi privući i uvećati stanovništvo.
Postoje i okolnosti vezane uz rat i preseljavanje stanovništva, da se ovdje ipak makar u malim brojkama događa povrat Srba, ali i prijavljivanje naseljenog stanovništva na Zavod (mahom Hrvata iz BiH). No, ono što definitivno moramo zaključiti, naročito kada pogledamo statistike pozitivnih područja jesto to da sadašnja definirana i vidljiva strategija razvitka na ovom području nažalost iscrpljuje svoje učinke na sezonskom zapošljavanju.
Naime, oslonac na turizam i ugostiteljstvo, ali i niz pratećih djelatnosti koje bujaju s turizmom (trgovina, usluge i sl. gdje je ljetni promet enorman u odnosu na zimske mjesece) daje ovakvu "krvnu sliku" zaposlenosti i nezaposlenosti. Vraćamo se, dakle, staroj konstataciji o nužnosti reindustrijalizacije Zadarske županije i samog Zadra.
Primjer najbrže rastuće županije u zemlji, a to je ovog trenutka Varaždinska, odnosno Zagrebačka, ali i primjer Zagorske ili Međimurske županije, koje prednjače u industrijalizaciji, poslovnim zonama i prerastanju obrtničkih radionica u industrijske pogone i više su nego jasan putokaz.